“Kao što imamo dobar trend naplate tekućih prihoda, imao i dobar trend smanjenja poreskog duga. 1. januar 2016. godine poreski dug je iznosio 587 miiliona eura, za ove tri godine zaključno sa 1.decembrom ove godine, poreski dug je smanjen za čitavih 167 miliona eura”, kazao je u intervjuu za Vijesti  direktoro Poreske uprave, Miomir M. Mugoša.

Koliko ste prihoda naplatili u ovoj godini?

“U 2018 godini nastavaljamo sa mogu reći izuzetno dobrim trendom rasta prihoda. 2017 godini napaltili smo 270 miliona eura. Ministarstvo finansija je u planu za 2018 godinu napravilo projekciju na milijardu i 12 milona eura. Odnosno 42 miliona povećanje u odnosu na prošlu godinu. U ovom trenutku ostvarena naplata prihoda je miljardu Ii73 miliona , što je nekih 120 milona više nego prošle godine i 60 miliona više od plana. Naravno još ponedjeljak je radni dan, pa očekujem da godinu završimo sa neki 130 miliona više nego prošle godine. Iskreno se nadam da će to biti nekih 70 miliona više od plana. ”

Kakvi su planovi za narednu godinu?

”Posljedice ovakvog trenda rasta prihoda u ovoj godini, aktivnosti koje smo uradili u cilju organizacione strukture poreske uprave, jedan značajan iksorak kada su upitanju svi poslovni procesi , jačanje svijesti zaposlenih o radu u ovoj instiituciji, što je za konačno imalo posljedicu povećanje doborvoljnog poštovanja poreskih propisa. Kada su upitanju planovi za sljedeću godinu, oni uvijek se planiraju kroz budžet i plan finansija, tako da je realno očekivati da s obzirom da smo imali zaista značajan iskorak kada je upitanju naplata prihoda, da je u ovoj bilo 70 miliona više. Taj trend naplate prihoda evo tri godine, zaista ide u jednom dobrom pravcu očekujem da uz nastavka svih reformskih promjena koje smo započeli u poreskoj upravi o 2019. bude vrlo uspješna.”

Šta je sa naplatom poreskog duga?

“Kao što imamo dobar trend naplate tekućih prihoda, imao i dobar trend smanjenja poreskog duga. 1. januar 2016. godine poreski dug je iznosio 587 miiliona eura, za ove tri godine zaključno sa 1.decembrom ove godine, poreski dug je smanjen za čitavih 167 miliona eura. Kada govorimo o 2018. godini, to smanjenje je nekih 25 miliona eura, u suštini to je smanjenje poreksog duga koji smo napravili kroz reprogram, koji je kao jedan od mjera već dao značajne benifite. Prošle godine smo od reprograma, odnosno starog duga naplatili 24 miliona eura. Taj trend smo nastavili i ove godine. Naša projekcija je da će u naredne tri godine smanjenje poreskog duga takođe pokazati trend pada.

Šta je sa onima koji ne plaćaju redovno reprogram?

“Od onih 6500 poreskih obveznika, pravnih i fizičkih lica, koji su ušli u repogram, 73 odsto u ovoj godini poštuje reporgram, što je povećanje za 2 procenta u odnsou na prošlu godinu. Iamo nažalost i nekih 26-27 odsto onih koji ne prate dinamiku reprograma, i iskazali su kašnjenja. Mi smo imali zaista jedan tolerantna princip, jer je želja Poreske Uprave da afirmišemo sve što je održivo, i da budmeo podrška unpređenju poslovnog mabijenta. Ti, nažalost, poreski obveznici očito nijesu ušli u reprogram da izmire obaveze, već da dobiju na vremenu. Mi smo ukinuli 1200 rješenja o reprogramu, pripremili nekih 400 stečaja već za početak januara sljedeće godine, a tokom ove godine ukinuli 45. Što znači da će nekih 45 miliona poreskog duga, koji je u reprogramu sad biti ponovo vraćen u poreski dug, dopsijeva svim poreskim obevznicima, I naravno mi nastvaljamo sa svim onim što je prevdiđeno kao set mjera naplate poreskog duga. U konačnom , ono što nije ni popularno, ni želja Poreske uprave, ali je naša zakonska obaveza, kao što sam več rekao, tokom naredne godine iniciraćemo nekih hiljadu stečajava, i u budžetu za sljedeću godinu smo planirali sredstva od 500 hiljada eura kako bi molgi da to logistički ispratimo ”

Među tih hiljadu stečajeva koje ste najavili za narednu godinu, da li imamo neke velike poreske dužnike?

“Poreska uprava, govorim za vrijeme od kada sam tu, afirmiše transparentnost, otvorenost i neslektivnost u postupanju. Među tim poreskim obveznicima kojima su rješenja ukinuta, nalaze se kako mali, tako i veliki , među njima su i kompanije Vektra Jakić i Vektra Montenegro, kojima su rješenja o reprogramu ukinuta, i sada da ne nabrajam sve ostale firme, koje nažalost nijesu mogle da isprate obeveze koje su ugovorom o reprogramu definisane”

Da li Montenegro erlajnz redovno plaća poreski dug ili kasni i koliko?

“Ono što je činjenica i koja je egzaktna i tu nema nikave dileme, da je MA u ovoj godini platio milion i 700 hiljada tekućih obaveza, svih 11, evo sad 12, oni su uredno izmirivali zarade i obavezne poreze socijalnog osigiranja . Naravno, dug komapanije je nekih 19 miliona eura, i ovoj godini je on zastao na tom nivou, ali očigledno da Vlada ulaže napore, i očekujemo da u prvom kavartalu sljedeće godine se nađe rješenje i za MA”

Najavili ste da ćete početkom 2019. blokirati račune lokalnih javnih preduzeća ako opštine ne donesu planove reorganizacije do 15. decembra. Koliko ih je to uradilo a koliko nije i da li slijede blokade?

“Ovo je problem koji je naslijeđen, i on traje decenijama. Ono što lokalne samouprave nijesu uradile, nijesu napravile plan o reorganizacije, a ono što smo mi najavljivali to će se desiti već prvih dana januara mjeseca. Odnosno, one lokalne samouprave koje imaju poreski dug, koji pokazuje tendenciju rasta će biti izloženi mjerama koje su jedino moguće. Među opštinama koje pokazuju trend rasta poreskog duga je opština Ulcinj, Pljevlja, Bijelo Polje, Rožaje, Plav, i nažlost gotovo u istim ovim lokalnim samoupravama, mada imamo još neke koje im se priključuju, imamo lokalna preduzeća koja pokazuju trend rasta poreskog duga. Naravno, naša je obaveza da ono što smo, saopštili, da već prvih dana janura, to uradimo. Nije to mjera koja je popularna, ali je izgleda, jedino moguća, jer da bi neko preudzeće ozdravilo, ne može biti 20-30 odsto više zaposlenih, moramo doći do optimalnog broja zaposlenih i održive javne funkcije.”

Sljedece godine postajete samostalni organ, šta će to promijeniti u vašem funkcionisanju?

“Lično mislim da ćemo u novom oragnizacionom obliku imati mogućnost da unaprijedimo našu operativnost i funkcionalnost. Mi i dalje ostajemo pod nadzorom minstartsva finansija, ali samostalnost će nam sigurno donijeti jedan iskorak kada je upitanju efektivnost i efikasnost poslovanja”.

Izvor: Vijesti online