Ove zime ne očekujem veće poremećaje kada je riječ o hrani u odnosu na dosadašnje stanje. Poremećaji već postoje, novi ‘igrači’ su na tržištu, cijene su porasle dovoljno, čak i previše, i sad su se stabilizovale, tako da nestašica neće biti, ocijenio je analitičar i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Budimir Mugoša gostujući u emisiji “Takulin” na Gradskoj RTV.
Što se tiče energenata tu je druga priča i, kako je rekao, veća neizvjesnost.
Ističe da on lično prati cijene stočne hrane, te da su one već tri mjeseca stabilne.
“Snabdijevanje tržišta je stabilno, nema oscilacija ni u kvalitetu ni u cijenama i to je osnovni imput za cijene mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Tako da, već neko vrijeme imamo stabilnu cijenu pilećeg i svinjskog mesa“, navodi Mugoša.
Pojavila se, kako napominje, nestašica mlijeka.
“Ne zbog toga što je povećana cijena imputa, već je to posljedica vođenja agrarne politike, ne samo kod nas, već i u regionu. Mi smo malo tržište, članica smo CEFTA-e i tu su uslovi priređivanja skoro isti. Međutim, u Srbiji je došlo do nestašice mlijeka, pa je ona zabranila izvoz sirovog mlijeka za Crnu Goru i Kosovo, ali ne i za Albaniju i Makedoniju“, pojašnjava Mugoša.
Kako napominje, imamo određenih problema u snabdijevanju sa sirom.
“Kao posljedica će nam struktura biti poremećena, pa umjesto da sirovo mlijeko platimo 0,50 centi, koštaće nas 0,70 ili 0,80 centi. Na tržištu ćemo imati isključivo UTH mlijeko koje je goreg kvaliteta i skuplje“, naglasio je Mugoša.
Smatra da posljedice loših odluka iz prethodne dvije godine sada dolaze na naplatu.
“Sve to je dovelo do smanjenja proizvodnje, broja grla, pa kao posljedicu imamo pad otkupa i nestašicu mlijeka. Sa druge strane, otkupljivači mlijeka su imali bojazan da će povećanjem cijena izgubiti tržište“, pojašnjava Mugoša.
Kako državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede kaže, bilo bi idealno kada bi poljoprivredni proizvođači imali 25 muznih grla na svojim farmama iz više razloga.
“Jedan je što nemamo površine za veće farme, a drugi što bi to trebalo da obezbijedi dovoljno novca za egzistenciju porodice a nemate potrebe za dodatnom radnom snagom“, pojasnio je Mugoša.
Peleta ima dovoljno, veći problem su drva
Naša godišnja proizvodnja je više od 100 hiljada tona peleta, ističe, a potrebe se procjenjuju na oko 20 hiljada tona.
“Problem je u tome što proizvođači međusobno pokušavaju da prebace teret sa jednog na drugog. Da vi isporučite domaće tržište, a ja ću da izvezem. Tu upravo nastaje problem, jer smo imali opciju da apsolutno zabranimo izvoz peleta, ali sam ja lično bio protiv toga, jer zašto bismo kažnjavali one koji su ispoštovali dogovor, tako da je dozvoljen izvoz peleta“, naglašava Mugoša.
Ako proizvodimo otprilike 600 tona, dodaje, mogli bismo domaće potrebe da zadovoljimo za 15 dana.
“Naši proizvođači peleta ne bi imali šta da rade da ne postoji odluka o zabrani izvoza drvenih trupaca od kora piljevine i drugih sortimenata. Kada jednima zabranimo, odgovara drugima, tako da je državi vrlo teško naći pravu mjeru. Takve odluke prije svega donosi Ministarstvo ekonomskog razvoja, jer je ono zaduženo za kontrolu tržišta, ali sarađujemo i sa njima i mislim da je ovaj model dao rezultate“, pojašnjava Mugoša.
Imamo mnogo veći problem sa drvima, naglasio je, i to je skoro pa nerješiv problem.
“Imali smo u ministarstvu razgovore sa penzionerima kao najugroženijom kategorijom. Nemamo ni jedno državno preduzeće koje bi moglo da posječe drva iz državnih šuma i da ih stavimo u bilo kojoj kategoriji za socijalne potrebe, nama su tu ruke svezane“, istakao je Mugoša.
Iz Ministarstva poljoprivrede su imali plan da proizvođači odsječu određenu količino drveća, pa da ga oni daju Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali proizvođači, kako kaže, nijesu htjeli.
“Oni ne žele da prave sebi konkurenciju, a i sada mogu da proizvedu pelet, koji mogu da izvoze, tako da je i ta opcija otpala. Jedino što možemo da uradimo, a ne nailazi na oduševljenje tih kategorija, je da im odobrimo sječu drveta po vrlo povoljnim uslovima, i to zakon dozvoljava“, napominje Mugoša.
Ministartsvo poljoprivrede nije ni adresa koja treba da rješava socijalna pitanja, naglašava, ali kao ljudi možemo da damo te mogućnosti.
Zadovoljni ovogodišnjom realizacijom agrobudžeta
Mugoša ističe da su u ministarstvu zadovoljni ovogodišnjom realizacijom agrobudžeta, ali da kasne sa isplatama iz nekoliko razloga.
“Jedan je što su terenske kontrole ove godine bile vrlo rigorozne i detaljne, jer je bilo prevara u poljoprivredi. Tu smo nalazili svega, u većoj mjeri smo pokušali to da spriječimo i tu ćemo biti sve rigorozniji. Za neka sredstva nijesmo mogli da platimo jer je budžetom bilo predviđeno više sredstava“, navodi Mugoša.
Dodaje da su imali rebalans budžeta, te da su sav novac koji su tražili dobili.
“Dobili smo oko četiri miliona rebalansa zato što su staračke naknade povukle veliku količinu novca“, ističe Mugoša.
On je poručio korisnicima staračkih naknada da nijesu ukinute, da će biti isplaćene, s tim što Ministarstvo poljoprivrede mora da promijeni agrobudžet, koji ima snagu uredbe.
“Ove godine smo napravili nacrt budžeta na 83 miliona eura i tokom naredne sedmice poći ćemo sa kolegama iz Ministarstva finansija koji rade na budžetu da se dogovorimo. Nadam se da imamo mnogo argumenata i da će nas oni poslušati“, zaključio je Mugoša.
