Nakon što je početkom ljeta cijena nafte počela naglo padati, pojavile su se teorije da Zapad namjerno ruši cijenu nafte kako bi naštetio Rusiji kojoj prodaja nafte i gaza čini izrazito veliku stavku među prihodima u državnom proračunu. Prihodi proračuna za ovu godinu su temeljeni na cijeni nafte od približno 100 dolara po barelu. Rusi ni ne poriču da im nagli pad cijene nafte predstavlja veliki problem. Stoga su za 2015. godinu u izračunima već smanjili očekivanu cijenu nafte na 80 do 90 dolara po barelu.
S padom cijene nafte padala je i vrijednost ruske valute. Rublja je od jula u odnosu na euro oslabila 30%, a u odnosu na američki dolar čak 38%. U trenutku pisanja analize na platformama MTradinga kurs EUR/RUB iznosi 67,00, a kurs USD/RUB 54,00. Tempo slabljenja se dodatno ubrzao prošle nedjelje kad su države članice OPEC-a odlučile da neće smanjiti razinu proizvodnje nafte što je dovelo do dodatnog pada cijene nafte.
Intervencija ruske centralne banke
Ruska centralna banka je donedavno tolerisala slabljenje rublje jer je smatrala da će slabija valuta pomoći izvoznim rezultatima ruskih kompanija. Pojačanim izvozom ublažio bi se dio posljedica sankcija nametnutih Rusiji. No nakon što je pad sredinom novembra postao prevelik, ruska centralna banka intervenisala je na Forex tržištu te potrošila gotovo 30 milijardi dolara kojima je pokušala spriječiti daljnje slabljenje rublje. No taj potez je imao kratkotrajan efekt. Kurs rublje ostao je relativno stabilan samo dvije nedjelje te nakon toga nastavio slabiti još bržim tempom.
Ruska centralna banka ima devizne rezerve u vrijednosti od 420 milijardi dolara, no ne smije ih u cijelosti iskoristiti, jer bi u tom slučaju i investitori i javnost izgubili povjerenje u rublju i panično počeli izvlačiti sav kapital iz Rusije. To bi dovelo do još bržeg slabljenja ruske valute, a možda čak i do bankrot države poput onog s kraja 1990-ih.
Poređenje s kretanjem kursa CHF
Za razliku od švajcarske centralne banke koja može štampati praktički neograničenu količinu franaka i kupovati njima ostale valute te na taj način održavati kurs CHF na željenom nivou, ruska centralna banka je u potpuno suprotnoj situaciji – ima na raspolaganju ograničenu količinu deviznih rezervi koja možda ne bi bila dovoljna za obranu kursa rublje. Zbog toga ne iznenađuje oklijevanje i slaba reakcija ruske centralne banke na najnoviji tijek događaja.
Slična situacija se prošle godine dogodila i s turskom lirom koja je u samo nekoliko mjeseci oslabila 10% u odnosu na euro i dolar. Razlog je bio sličan: nakon najave završetka monetarnog popuštanja u SAD-u, golema količina kapitala prebačena je iz Turske na razvijenija tržišta što je dovelo do naglog slabljenja lire. Turska centralna banka odlučno je reagovala te je podigla kamatnu stopu sa 7,75% na čak 12% i time stabilizovala tečaj lire. No investitori su očekivali da bi u slučaju potrebe Zapad pomogao Turskoj u obrani kursa turske lire pa su imali povjerenja u poteze turske centralne banke. Rusija trenutno nema takvu podršku Zapada pa svaku garanciju koju daje investitori na finansijskim tržištima uzimaju s velikom rezervom.
Kakvo kretanje kursa rublje možemo očekivati u budućnosti?
Budući da kurs rublje trenutno ne ovisi o uobičajenoj ponudi i potražnji na tržištu, već o političkim odlukama, intervencijama centralne banke i paničnim reakcijama investitora, vrlo je teško dati pouzdanu prognozu budućeg kretanja. Jedino što je sigurno jest da se mogu očekivati veliki i nagli pomaci kursa koji mogu biti i veći od 10% u svega nekoliko dana. Na takvim pomacima je moguće u kratkom roku ostvariti iznimno velik profit, no analitičari MTradingasmatraju da je u ovoj situaciji bolja opcija trgovanje naftom. Cijena nafte također djelomično ovisi o situaciji u Rusiji, ali i o mnogim drugim faktorima kao što je potražnja za naftom na globalnoj razini, što je lakše predvidjeti nego razvoj situacije u Rusiji.
Analizu pripremio:
MTrading
