Na sastanku guvernera Evropske centralne banke odlučeno je da će ECB od marta u finansijski sistem eurozone ubrizgavati 60 milijardi eura mjesečno.
Euro je odmah nakon objave u odnosu na američki dolar oslabio 1% a u trenutku pisanja analize na platformama MTradinga kurs EUR/USD iznosi 1.1530 i mijenja se iz sekunde u sekundu.
Švajcarski franak je ostao relativno stabilan i nalazi se na približno istom nivou kao juče.
Njemačke akcije odmah su porasle približno 0,50% i ponovno dosegnule rekordno visok nivo. Indeks DAX od početka godine porastao je 6%.
Cijena zlata nije značajnije reagovala i trenutno iznosi 1294 dolara po unci.
Zašto ovako radikalne mjere?
Ova odluka donesena je nakon što evropski model borbe protiv finansijske krize pomoću radikalnih mjera štednje nije donio rezultat što se može zaključiti po rekordno visokoj stopi nezaposlenosti, vrlo niskoj stopi ekonomskog rasta te stopi inflacije koja je zadnjih mjeseci negativna, što znači da je eurozona u stanju deflacije koja dodatno pogoršava ekonomsku situaciju.
S druge strane, centralne banke SAD-a, Britanije i Japana, su krizi pristupile drugačije, u finansijski sistem ubrizgavale su goleme količine novca i većina ekonomista se slaže da su upravo programi masovnog ubrizgavanja novca u finansijske sisteme navedenih zemalja omogućili mnogo brži oporavak od finansijske krize, nego što je to slučaj s ekonomijama eurozone. Evropska centralna banka se nada da će ovaj program i u eurozoni imati isti efekt.
Kako je ubrizgavanje novca uticalo na valutne kurseve?
Posljednjih nekoliko godina su i ostale velike centralne banke u mnogo navrata pokretale i završavale programe ubrizgavanje novca u finansijski sistem. Efekt na kurs valute je uvijek bio isti – kada bi se program pokrenuo ili iznos novca povećao, valuta bi svaki puta slabila, a kada bi se najavio skori završetak programa, valuta bi počela jačati.
Novembar 2008.: Nakon pokretanja QE1 programa od strane američke centralne banke američki dolar je u manje od mjesec dana oslabio 15% u odnosu na euro.
Novembar 2010.: Nakon pokretanja druge runde ubrizgavanja novca od strane američke centralne banke (QE2), dolar je u odnosu na euro u 6 mjeseci ponovo oslabio 10% sa početne razine.
Septembar 2012.: Nakon pokretanja QE3 programa dolar je ponovo počeo slabiti i do sredine 2014. godine ponovno oslabio približno 10%.
Početak 2014.: Centralna banka je tržištima signalizirala da će program štampanja novca definitivno završiti u toku godine i od tada dolar ne prestaje jačati. Do sada je u odnosu na euro ojačao više od 15%.
I u Japanu se, nakon pokretanja programa ubrizgavanja novca u finansijski sistem 2010. godine, dogodilo isto. Jen je nakon pet godina jačanja promijenio smjer i od tada ne prestaje slabiti. U odnosu na dolar dosad je oslabio više od 30%. Britanska funta je nakon pokretanja programa britanske centralne banke takođe u vrlo kratkom roku oslabila 10%.
Što će se dogoditi sa kursom eura?
Analitičari MTradinga smatraju da će masovno štampanje eura imati isti efektna kurs eura kao što se u sličnim situacijama dogodilo i s ostalim valutama. Euro će vjerovatno nastaviti slabiti u odnosu ostale najvažnije svjetske valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar. Ukoliko se situacija u eurozoni ne popravi brzo i program ubrizgavanja novca potraje, postoji mogućnost da za godinu-dvije vrijednost eura padne na nivo američkog dolara.
Analizu pripremio:
MTrading
