Nakon 6 godina radikalnih mjera koje je provodila američka centralna banka, štampanje goleme količine novca i njegovo ubrizgavanje u finansijski sistem napokon prestaje. Tako je odlučeno na sastanku guvernera američke centralne banke održanom u srijedu!
U nekoliko faza tzv. QE programa ukupno je naštampano približno 4.500 milijardi dolara pa je bilansa centralne banke narasla na najviši nivo u istoriji.
Program masovnog štampanja novca pokrenut je 2008. godine, u najgoroj fazi finansijske krize, kada je prijetilo potpuno urušavanje američkog, ali i globalnog finansijskog sistema. Američka centralna banka (Federalne rezerve) je – kao što i inače radi tijekom recesije – spustila kamatne stope gotovo na nulu, no ni to nije pomoglo jer se panika na finansijskim tržištima nije smirivala. Radi toga se u dogovoru s vladom, centralna banka odlučila na radikalan potez, kojeg nikada do tada nije povukla – štampanje velikih količina novca kojima su kupovane obveznice na finansijskom tržištu čim je ublažen strah kod banaka i ostalih aktera na tržištu.
Plan je bio smiriti tržišta i dati svima do znanja da do potpunog kraha neće doći, jer će centralna banka kupiti sve državne obveznice koje investitori i banke budu morali ili htjeli prodati. Dodatni učinak kupnje obveznica je bilo držanje kamatnih stopa na najnižem nivou u historiji, čime se htjelo potaknuti kompanije i pojedince na veće zaduživanje s ciljem kupnje nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta.
Program štampanja novca kod mnogih profesionalaca i većeg dijela američke i svjetske javnosti nije naišao na opće odobravanje, jer su mnogi smatrali da održavanje prividne i umjetne stabilnosti na finansijskim tržištima nije dobro, te da ima više negativnih nego pozitivnih efekata. Osim toga, pojavio se strah da će tolika količina novog novca u optjecaju dovesti do visoke inflacije i obezvređivanja štednje građana koji su radi krize već bili u teškoj situaciji.
U konačnici se QE program pokazao uspješnim, jer se američka ekonomija puno brže oporavila nego npr. evropska, koja je i dalje u problemima. Evropska centralna banka je godinama uporno odbijala pokrenuti sličan program opravdavajući svoju odluku time da ECB nema ovlasti povlačiti takve poteze, no prije nekoliko mjeseci je napokon popustila i odlučila se na slične mjere. Razlog tome je činjenica da se ekonomije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana, čije su centralne banke provodile programe štampanja novca, puno brže oporavljaju od krize nego zemlje eurozone u kojima se primjenjivala politika stroge štednje.
Efekt američkog štampanja novca se jasno može vidjeti na finansijskim tržištima. Akcije u razvijenim ekonomijama su od dna dosegnutog 2009. godine porasle oko 200% te sada mnogi upozoravaju da postaju precijenjene. Američki dolar je godinama slabio te u odnosu na neke valute dosegnuo rekordno nisu vrijednost.
Prije približno pola godine, kada je američka centralna banka počela najavljivati da će uskoro završiti sa štampanjem, trend slabljenja dolara se okrenuo, te je američka valuta počela naglo jačati. Od maja ove godine dolar je u odnosu na euro,ali i većinu drugih valuta ojačao više od 10 procenata.
Analitičari MTradinga već duže vrijeme najavljuju jačanje dolara. I dalje smatramo da će američka valuta dobivati na vrijednosti, no sada nešto sporijim tempom nego prethodnih mjeseci.
Analizu pripremio:
MTrading
