Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu, a Evropska komisija (EK) objavila izvještaj o Crnoj Gori. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 porastao je 0,3 odsto na 846,33 poena, a MONEX 0,2 odsto na 11.966,77 bodova.
Promet, realizovan kroz 29 transakcija, iznosio je 556 hiljada eura i bio je sedam puta veći od prošlosedmičnog. Najveći udio u prometu imale su akcije Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), čijih je 0,38 odsto u ponedjeljak na berzi kupila država. Država je u blok transakciji kupila 550,05 hiljada dionica CGES-a za ukupno 485,14 hiljada eura, odnosno 88,2 centa po jednoj.
Vlada je prethodno usvojila informaciju o otuđenju sopstvenih akcija, kao i kupovini dionica od većinskog vlasnika CGES-a. Ona je usvojila ponudu CGES-a u vezi otkupa i kupovine 550,05 hiljada sopstvenih akcija, a sredstva su opredijeljena iz tekuće budžetske rezerve.
Na Montenegroberzi su ove sedmice rasle akcije Luke Bar devet odsto na 55 centi i Sveti Stefan hotela šest odst na 3,51 eura, dok su dionice Budvanske rivijere ostale nepromijenjene na 6,51 eura. Pale su akcije Zetatransa 7,4 odsto na 88 centi, CGES-a 1,1 odsto na 91 cent, kao i Elektroprivrede 2,7 odsto na 3,6 eura. Trgovano je i akcijama Jugopetrola, Luke Kotor i Port of Adrie, koje su u petak koštale 11,5 eura, odnosno sedam eura i 8,1 cent.
MMF je, u najnovijim oktobarskim prognozama, povećao procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 7,2 odsto. MMF je u aprilu prognozirao rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda od 3,8 odsto za ovu godinu.
U novom oktobarskom izvještaju MMF-a, u čijem je nazivu akcenat stavljen na borbu protiv krize izazvane troškovima života, navodi se da bi crnogorski BDP u narednoj godini trebalo da ojača 2,5 odsto. To je nešto slabije od aprilske prognoze kada je predviđeno da će BDP rasti 4,2 odsto.
Stručnjaci MMF-a su u izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, zadržali procjenu rasta crnogorske ekonomije u 2027. godini od aprila od tri odsto. Rast BDP-a u prošloj godini iznosio je 13 odsto. Sedmicu je obilježio i izvještaj EK, prema kojem je Crna Gora ostvarila dobar napredak kada je riječ o ekonomskim kriterijumima i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
“Nakon što je doživjela oštru recesiju 2020. godine, privreda je zabilježila snažan oporavak u prošloj godini i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini ove godine pošto je ukidanje ograničenja covid-19 podstaklo i domaću i spoljnu tražnju”, navodi se u izvještaju.
Iz EK su kazali da je oporavak doveo do porasta prihoda i veoma velikog poboljšanja bilansa budžeta.
“Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, uprkos veoma značajnom doprinosu ove dve zemlje crnogorskom turizmu u prethodnom periodu. Vođena porastom globalnih cijena robe, inflacija je značajno porasla”, rekli su iz EK.
Vlada je, kako se dodaje, usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi pod nazivom Evropa sad kako bi podržala oporavak nakon pandemije i obezbijedila fiskalne stimulativne mjere koje ublažavaju teret za domaćinstva zbog rasta cijena energije i hrane.
“Eksterni disbalansi su se značajno smanjili zahvaljujući oporavku turizma, dok je stanje na tržištu rada počelo da se poboljšava, čak i ako strukturni problemi i dalje postoje”, ocijenjeno je u izvještaju.
Bankarski sistem je, kako su precizirali, ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nijesu značajno porasli u ovoj godini nakon isteka moratorijuma na kredite usvojenog prošle godine u kontekstu koronakrize.
“Crna Gora je ostvarila određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Evropske unije (EU)”, navedeno je u izvještaju.
