Iz Berze smatraju da bi trgovina zapisima i drugim državnim dužničkim hartijama od vrijednosti doprinijela povećanju likvidnosti i razvoju tržišta kapitala.
Aukcije državnih zapisa, kojima se država kratkoročno zadužuje, godinama se obavljaju slanjem ponuda u kovertama Centralnoj banci.
Iz Montenegro berze su inicirali Vladi se taj posao obavlja preko njih, čak i besplatno, jer imaju infrastrukturu da to organizuju elektronski i mnogo transparentnije nego što je to sada slučaj. Još nijesu dobili odgovor Ministarstva finansija.
Iz Berze smatraju da bi trgovina zapisima i drugim državnim dužničkim hartijama od vrijednosti doprinijela povećanju likvidnosti i daljem razvoju tržišta kapitala.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Iz Ministarstva finansija “Vijesti” nijesu dobile stav o ovoj ideji. Vlada godišnje emituje preko 100 miliona vrijedne zapise kojima se zadužuje.
“Pored uvrštenja dugoročnih dužničkih instrumenata – obveznica, inicijativa prema Ministarstvu finansija je išla i ka uvrštenju kratkoročnih instrumenta – državnih zapisa na berzi. Sa realizacijom tih aktivnosti tržište kapitala bi približili tržištu novca.
Takođe od značaja je i približavanje bankarskog sektora tržištu kapitala, pa bi efekti od realizacije bili višestruki”, rekao je “Vijestima” direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.
Prema njegovim saznanjima, Centralna banka (CBCG) namjerava da kreira sopstveni sistem za trgovanje – aplikaciju, na kojoj će se obavljati aukcije trezorskih zapisa.
“Ukoliko su najave o ujedinjenu Komisije za hartije od vrijednosti i CBCG tačne, sa stanovišta evropskog zakonodavstva navedeno rješenje u startu ima slabosti. Po evropskom zakonodavstvu, neprihvatljivo je miješanje države na tržištu”, ocijenio je Maksimović.Postoji i mogućnost da bankarski sektor formira sopstveno tržište novca, ali sa stanovništa isplativosti, visine ulaganja i transakcionih troškova, dodaje on, “najekonomičnije rješenje je njegovo sjedinjenje sa tržištem kapitala”.
Emisije euroobveznica za državu godinama obavljaju strane investicione banke koje tu uslugu dobro naplate. Među kupcima su i osiguravajuće kuće i druge finansijske organizacije iz Crne Gore.
Domaće banke tvrde i da imaju novca koje ne uspijevaju da plasiraju “zbog nedostatka kvalitetnih, profitabilnih i isplativih projekata”. U protekla tri mjeseca, došlo je do značajnog pada kamatnih stopa na depozite.
U toj situaciji, vlasnici novca su tražili alternativne izvore ulaganja koji će nadomjestiti gubitak prihoda koji su ostvarivali kroz oročenje depozita.
“Na tržištu nije bilo hartija od vrijednosti – obveznica, koje bi investitorima poslužili kao alternativa depozitima. Kao rezultat toga, došlo je i do plasiranja novca vani, kroz ulaganje na inostrano tržište kapitala. Na kraju godine, vidjećemo efekte ovih novčanih tokova u okviru platnog bilansa, a procjenjuje se da će se na ovaj način oko 15 miliona eura odliti iz finansijskog sistema Crne Gore”, rekao je Maksimović.
On naglašava da se teško može racionalno objasniti situacija da je domaća štednja prenijeta u kupovinu obveznica inostrane banke, koja se na međunarodnom tržištu javlja kao kreditor naše države.
Modeli održavanja aukcija trezorskih zapisa se razlikuju u regionu, ali su mnogo napredniji nego što je to slučaj u Crnoj Gori.
“Nama najbliži model održavanja aukcija sigurno predstavlja onaj u Banjaluci i Sarajevu, gdje se aukcije ovih hartija od vrijednosti obavljaju na tržištu kapitala”, smatra Maksimović.
Maksimović kaže da se teško može racionalno objasniti situacija da je domaća štednja prenijeta u kupovinu obveznica inostrane banke, koja se na međunarodnom tržištu javlja kao kreditor naše države
KHOV: Sačekati uredbu
Komisija za hartije od vrijednosti je mišljenja da treba sačekati da Ministarstvo finansija predloži izmjenu uredbe u dijelu uslova aukcije državnih zapisa, a da onda treba preduzeti mjere kako bi se ovaj segment tržišta osnovao.
“Komisija je izrazila spremnost za ovu aktivnost i smatra je značajnim preduslovom za oživljavanje tržišta, odnosno efektom koji bi koristio svim učesnicima na tržištu kapitala, a koji bi takođe doprinio jačanju finansijske stabilnosti ukupnog finansijskog sistema”, naveli sui z KHOV-a.
Zaimović: Zapisi veliki izazov
Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović podržava ovakvu ideju i napominje da za domaću berzu, uzevši u obzir promete koji se ostvaruju posljednjih godina, pridobijanje segmenta primarne i sekundarne trgovine državnim zapisima “predstavlja glavni izazov”.
“Pozicioniranje ovih instrumenata na domaćem primarnom berzanskom tržištu ne podrazumijeva postojanje specifične tržišne infrastrukture u odnosu na postojeću. Iako su državni zapisi kratkoročni dužnički instrumenti, razvoj sekundarne trgovine bi pozitivno uticao i na likvidnost i frekventnost vrjednovanja instrumenata u ovom tržišnom segment”, kaže Zaimović.
Na pitanje da li bi na isti način pomoću infrastrukture berze mogle da se emituju i euroobveznice, Zaimović kaže da se time većinom bave velike investicione banke i da domaća berza tu ima dosta sužen prostor. (vijesti.me)
