Nova veća grupa zaposlenih iz javne uprave namjerava da tuži državu zbog diskriminacije u isplati zarada koja je trajala od primjene programa “Evropa sad” u januaru 2022. do februara ove godine kada je potpisan granski kolektivni ugovor.

Prema informacijama “Vijesti” navodna diskriminacija se ogleda u tome što je programom “Evropa sad” povećana minimalna zarada na 450 eura, a da plate nisu usklađivane sa kolektivnim ugovorom za javnu upravu i pravosuđe. Time su izjednačene zarade za zaposlene s različitim koeficijentima i nivoima obrazovanja, dok zaposleni koji su imali zarade niže od novog minimalca nisu primali naknade uz zaradu jer su one do kolektivnog ugovora računate unutar iznosa minimalne zarade.

Predstavnici ove grupe zaposlenih, koja bi u narednom periodu mogla narasti, već su se obraćali kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koja je početkom maja uputila preporuku Ministarstvu finansija (MF), u kojoj se tom resoru nalaže da otkloni jednak tretman zaposlenih u grupi poslova “D” tako što neće ograničavati osnovni koeficijent plata i njegovo uvećanje po osnovu minulog rada za radnike s različitom stručnom spremom.

To se navodi u mišljenju Zaštitnika dok su iz Ministarstva finansija “Vijestima” kazali da je ovo pitanje regulisano još početkom godine, kroz izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Grupu poslova “D” čine niži službenici odnosno zaposleni, jer su funkcioneri u grupama poslova A, B i C.

Iz kancelarije Ombudsmana je “Vijestima” nezvanično saopšteno da njihovo mišljenje jeste iz maja i da je situacija s neusklađenim zaradama uglavnom riješena potpisivanjem granskog kolektivnog ugovora, ali da su posljedice diskriminacije postojale za sve one na koje je primjenjivan zakon do donošenja kolektivnog ugovora.

“U saznaju smo da će tim povodom biti onih koji će tražiti sudsku zaštitu – da im se nadoknadi iznos zarade koji nijesu primali po tadašnjoj primjeni zakonske norme i programa ‘Evropa sad’”, kazao je izvor “Vijesti”.

Zaštitnik smatra da problem postoji

U mišljenju Zaštitnika piše da su tu činjenicu o izmjeni zakona s početka godine uzeli u obzir, ali i da podnosilac pritužbe smatra da je došlo do diskriminacije jednakim tremanom službenika u grupi poslova “D”, jer su kroz uvećanja plata programom “Evropa sad” (povećanje minimalne zarade na 450 eura) zarade zaposlenima sa srednjom stručnom spremom izjednačene sa namještenicima koji imaju završenu osnovnu školu. Dodatno piše i da su onima sa višom stručnom plate skoro izjednačene sa onima sa srednjom stručnom spremom i namještenicima sa završenom osnovnom školom.

Postupak je pred Zaštitnikom pokrenut u oktobru prošle godine, kada je upućena prva urgencija MF-u. Kako se navodi u mišljenju, na nju nije bilo odgovora, kao ni na zahtjev upućen mjesec dana kasnije, što se smatra ometanjem rada Ombudsmana.

“Podnosilac ukazuje da zaposlenima sa zaradom u iznosu od 450 eura po programu ‘Evropa sad’ u taj iznos nije uračunat minuli rad, te da su ti zaposleni u nejednakom položaju u odnosu na zaposlene u svim ostalim podgrupama, zvanjima i koeficijentima za obračun zarade”, navodi se u dopisu Ombudsmana.

Zaštitnik je kazao i da prema spisima zaposleni sa različitim koeficijentima od 2,6 do 4,6 imaju analognu zaradu, bez pravljenja razlike po osnovu koeficijenta, odnosno nivoa kvalifikacije obrazovanja, složenosti poslova, odgovornosti i drugih elemenata bitnih za vrednovanje posla.

Među zaključnim ocjenama Ombudsmana piše i da se osnov diskriminacije prepoznaje u nekim zvanjima iz grupe D, među njima i namještenik s koeficijentom 2,6; viši namještenik II s koeficijentom 2,9; viši namještenik I s koeficijentom 3,1; referent s koeficijentom 3,5; viši referent s koeficijentom 3,8…

Zaštitnik je Ministarstvu finansija preporučio i da se razlika u zaradama zasniva na zvanju, koeficijentu, minulom radu, nivou kvalifikacije obrazovanja, složenosti poslova, odgovornosti i drugim elementima bitnim za vrednovanje određenog posla.

Za Ministarstvo problem riješen

Iz Ministarstva finansija su na pitanja “Vijesti” kazali da je do ovoga dolazilo jer su plate u periodu prije uvođenja nove minimalne bile znatno ispod 450 eura, pa je nakon uvođenja novog minimalca obuhvaćen i podignut do istog nivoa znatan dio nižih zarada, za kategorije zaposlenih s osnovnim i srednjim stepenom stručne spreme. Iz tog resora su naglasili da je novi granski kolektivni ugovor s povećanim i diferenciranim koeficijentima za upravu i pravosuđe stupio na snagu sredinom februara ove godine, čime je problem riješen.

“Time su povećane zarade za sve zaposlene iz grupe poslova “D” i napravljena znatna pozitivna razlika i u iznosima zarada za zaposlene s osnovnim i srednjim stepenom stručne spreme čime je prestao i navedeni razlog za nezadovoljstvo zaposlenih”, navodi se u odgovoru.

Kako su kazali, nije se radilo o nejednakom tretmanu već o primjeni zakona prema kome je Institut minimalne zarade, mjera zaštite socijalnog statusa zaposlenog koja se definiše članom 101 Zakona o radu.

“Prema kome zaposleni za rad ne može primiti manje od 450 eura, te tada postojećih koeficijenata zvanja za određena radna mjesta u Zakonu o zaradama u javnom sektoru za Izvršni kadar (grupa D)”, pojasnili su iz Ministarstva finansija.

Iz tog resora su naveli da je ovo pitanje riješeno i stavljeno “ad acta”, Zakonom o izmjenama u i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru, prema kome se koeficijenti iz ove grupe utvrđuju Granskim kolektivnim ugovorom uz saglasnost Vlade.

Plate u februaru uvećane za više od 30 odsto

Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast uprave i pravosuđa potpisali su u februaru ove godine ministar finansija Aleksandar Damjanović i predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević, pri čemu je tada saopšteno da će se time plate za oko 20 hiljada zaposlenih uvećati prosječno za preko 30 odsto.

Rakočević je najavio i da će plate za ovu oblast rasti i tokom naredne i 2025. godine i to za najmanje 10 odsto. On je dodao da su potpisivanjem granskog kolektivnog ugovora riješeni brojni problemi radnika i istakao da su povećani i usklađeni koeficijenti iz kategorije “D” grupe poslova.

“Novim ugovorom regulisani su koeficijenti za zarade za zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu za grupu poslova ‘D’, s tim što su isti uvećani u odnosu na dosadašnje, na koji način je uvećana zarada zaposlenima u zavisnosti od nivoa školske spreme, složenosti poslova i drugih parametara od kojih zavisi nivo zarade”, kazao je Rakočević tada.

Ovo je bilo prvo uvećanje koeficijenata za državne službenike i namještenike od 2016. godine, kada je donijet Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.