On je podvukao da izazovi vremena u kojem se nalazimo zahtijevaju što hitniji oporavak kompletnog realnog sektora, a posebno mikro i malih preduzeća.

“Jedna od aktivnosti kojutreba realizovati u narednom periodu je smanjenje javne potrošnje i optimizacija glomaznog, skupog i neefikasnog državnog aparata i na nacionalnom i lokalnom nivou”, naveo je Mitrović.

Naš sagovornik je ocijenio da je najavljeno formiranje garantnog fonda za kreditiranje preduzetnika koji su pogođeni korona krizom ohrabrujući potez, ističući da je razgovore o garantnim fondovima za kredite malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori pokrenula upravo UPCG, i to prije 14 godina.

Mitrović se nada da će u 2021. godini biti više sluha i razumijevanja za potrebu pune uključenosti socijalnih partnera u proces tripartitnog donošenja odluka iz domena rada, ekonomske i socijalne politike.

ANALITIKA: Kako komentarišete najavljeno formiranje garantnog fonda za kreditiranje preduzetnika koji su pogođeni korona krizom?

MITROVIĆ: Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozdravlja najavu o formiranju garantnog fonda za pomoć privrednicima pogođenim krizom COVID-19. To je potez koji ohrabruje i govori u prilog očekivanjima i potrebama crnogorske biznis zajednice koje su prezentovane kroz Predloge mjera UO UPCG za podršku privredi koje je Unija još ranije, i to u tri navrata, dostavila Vladi Crne Gore i NKT-u (17. marta, 2. aprila i 17. maja 2020. godine).

Posebno je važno istaći da je Unija poslodavaca nedavno pripremila i novi – četvrti Predlog mjera UPCG koji, u okviru sekcije pod nazivom “Urgentne mjere”, upravo navodi da je u najkraćem roku neophodno formirati garantni fond u iznosu od 100 miliona eura, kako bi se obezbijedile garancije države od najmanje 70 odsto iznosa kredita privrednim subjektima koji su usljed epidemije i uvođenja privremenih mjera imali pad prihoda veći od 30 posto, što bi stvorilo uslove da poslovne banke mogu kreirati povoljnije kreditne linije, sa lakšim pristupom kreditima i nižim kamatnim stopama.

UPCG je ovaj dokument već uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja i Sekretarijatu Savjeta za konkurentnost na uvid i razmatranje, pri čemu je dodatno elaboriran od strane generalne sekretarke UPCG Suzane Radulović na sastanku ministra Jakova Milatovića sa privrednim udruženjima, održanom 18. decembra, na temu analize i dalje razrade trećeg paketa socio-ekonomskih mjera Vlade, sa fokusom na mjere koje bi mogle biti implementirane u kratkom roku. Razgovore o garantnim fondovima za kredite malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori pokrenula upravo UPCG i to prije 14 godina. Već tada smo prepoznali da formiranje ovog fonda može pomoći rješavanju problema garancija koje poslovne banke traže kao uslov za odobrenje kredita (pod izgovorom velikog stepena rizika), što bi bilo stimulativno i s aspekta podsticaja daljeg rasta poslovanja i razvoja privrede.

Jedan od zaključaka prvog okruglog stola UPCG koji je u CG organizovan na ovu temu u novembru 2006. godine, bio je da bi tada značajna državna institucija, Fond za razvoj, mogao biti potencijalni kandidat koji bi se transformisao u garantni fond – uz korišćenje sopstvenih kreditnih sredstava (kojima upravlja) i dijela sredstava iz privatizacije.

Na kraju, ostaje mi da zaključim da bi formiranje garantnog fonda bilo veoma značajno za MSP, a posebno za mikro i mala preduzeća (jer su najteže podnijela krizu izazvanu COVID-19) kojima bi kroz ovaj instrument bila pružena šansa da brže i lakše dobiju kreditna sredstva za kontinuitet poslovanja. Uz preduzeća iz ugroženih sektora, kao potencijalni korisnici zajma kojima bi uspostavljanje ovog fonda naročito pogodovalo izdvajaju se žene i mladi jer pripadaju kategoriji preduzetnika/ca posebno pogođenih posljedicama novog koronavirusa.

UPCG će nastaviti dosadašnju praksu i u narednom periodu, jednako snažno, svim svojim kapacitetima biti posvećena djelovanju koje u fokus stavlja upravo pružanje podrške procesima ekonomskog osnaživanja žena (kroz pomoć ženskom preduzetništvu i većem učešću žena na pozicijama upravljanja i rukovođenja) i preduzetništva mladih.

ANALITIKA: Kako da probleme sa likvidnošću rješavaju preduzetnici koji su već kreditno opterećeni?

MITROVIĆ: Izražena nelikvidnost privrede je problem koji je u Crnoj Gori već godinama aktuelan, i prije nastanka COVID-19 krize. Osim relacija sa bankarskim sektorom, problemi privrednika uzrokovani smanjenom likvidnošću u ovom trenutku prepoznaju se i kroz otežanu naplatu međusobnog potraživanja (interkorporativni dug), što dovodi do toga da nedovoljan novčani priliv istovremeno otežava realizaciju potraživanja i između privrede i finansijskih institucija (banaka) i između samih privrednih subjekata.

Ovo dovodi do tzv. zatvorenog kruga koji od donosioca odluka i državnih organa traži posebnu pažnju i adekvatne mjere koje treba donijeti u što kraćem roku kako bi se očuvala održivost poslovanja preduzeća i pomoglo privredi da se izbori sa negativnim posljedicama nastale ekonomske krize. Ovo posebno imajući u vidu visoku zaduženost velikog broja preduzeća i teškoće pri otplati kredita.

UPCG je u novembru objavila i novi pozicioni dokument koji, između ostalog, navodi da broj blokiranih privrednih subjekata u Crnoj Gori već godinama iznosi iznad 17.000. Prema dostupnim podacima, na dan 30. novembar 2020. godine, u blokadi je bilo 18.807 privrednih subjekata, što čini oko 52 odsto od ukupnog broja registrovanih privrednih subjekata u zemlji. Ovaj pokazatelj, uz prethodno navedeno, jasno ukazuje na potrebu dodatnih mjera pomoći koje privredi treba pružiti što hitnije, bilo kroz poreske olakšice, garantni fond i model kreditno-garantnih šema za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za MMSP, ili neka druga rješenja.

ANALITIKA: Pošto se epidemiji koronovirusa ne nazire kraj, da li očekujete usvajanje novog, četvrtog paketa mjera pomoći privredi? Šta bi, po vašem mišljenju, trebalo da sadrži taj novi paket?

MITROVIĆ: Sastanak koji je nedavno održan sa ministrom ekonomskog razvoja, u organizaciji Sekretarijata savjeta za konkurentnost, imao je za cilj da ministar i njegovi saradnici od UPCG i drugih poslodavačkih udruženja dobiju informacije o stanju i potrebama biznis zajednice, a zatim i da čuju konkretne predloge po pitanju mjera koje bi trebalo da se nađu u novom ekonomskom paketu Vlade. Već sam objasnio da je Unijin predlog mjera za pomoć privredi pravovremeno pripremljen i upućen nadležnima.

Osim formiranja garantnog fonda (što prate očekivanja u vezi uslova pod kojima bi trebalo davati garancije, te prava na kredite, maksimalnog iznosa kredita i sl.), naš dokument sadrži i druge mjere koje pripadaju kategoriji urgentnih, a uključuju subvencionisanje zarada, subvencionisanje nabavke fiskalnih uređaja i opreme, odlaganje plaćanja carine i PDV-a pri uvozu, kao i pristupanje hitnim izmjenama Zakona o PDV-u i izmjenama i dopunama Zakona o radu ili donošenju posebnog zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima izazvanim epidemijom COVID-19.

Kao neke od mjera koje treba preduzeti u kratkom roku, UPCG je predložila korekciju i smanjenje kamatnih stopa IRF-a za postojeće zajmove, odlaganje rokova za plaćanje dospjelih poreskih obaveza po osnovu svih vrsta poreza i za 2021. godinu, smanjenje lokalnih komunalnih taksi, naknada za korišćenje puta za pristup komercijalnim objektima i obaveza po osnovu poreza na nepokretnost u vlasništvu privrednih subjekata, kao i niz drugih mjera.

Vjerujem da čitaoci Portala Analitika znaju da je i naš četvrti Predlog mjera UPCG javan, baš kao i svi prethodni, što znači da se može preuzeti sa našeg veb sajta: www.poslodavci.or

ANALITIKA: Kakvi su rezultati istraživanja o uticaju COVID-19 na crnogorska preduzeća?

MITROVIĆ: UPCG je ove godine pripremila dva istraživanja o uticaju COVID-19 na poslovanje preduzeća. Rezultate onog prvog, sprovedenog još u aprilu, prezentovali smo sredinom maja, dok će javnost uskoro biti upoznata i sa rezultatima istraživanja koje je UPCG realizovala u toku oktobra, uz podršku našeg tradicionalnog, važnog partnera – Međunarodne organizacije rada (ILO).Ono što je opšti zaključak na koji oba naša istraživanja upućuju je da se privredni subjekti nalaze u izuzetno teškoj situaciji, da nose ogroman teret koji ih sve više pritiska, već deseti mjesec potpuno veže ruke, a jednom broju i prijeti nestajanjem sa tržišta. Crnogorska javnost mora biti svjesna da se ne radi o problemima koji su nastali preko noći, već ih privreda “vuče” i bori se s njima već godinama. Dakle, kriza ih je “samo” produbila i dodatno stavila u prvi plan.

Prema podacima iz našeg prvog istraživanja, privrednici su kao svoje najčešće probleme tokom krize navodili: nedostatak prometa (50%), ugroženost poslovnih partnera koji ne mogu nesmetano da posluju (47%), pad tražnje za proizvodima ili uslugama (40%), prekid rada usljed mjera NKT (40%).

U našem drugom istraživanju realizovanom tokom oktobra, na uzorku od 312 preduzeća iz cijele Crne Gore, skoro 90% ispitanika je dalo procjenu da će im ostvareni prihodi biti niži od onih iz 2019. godine. Pritom, 34,1% ispitanika je navelo da im se pad poslovnih prihoda kreće na nivou od 21% do 40% prošlogodišnjih, dok je kod 30,5% ispitanih preduzeća taj pad bio veći i iznosi preko 61%. Više od pola ispitanika iz turističkog sektora procjenjuje da im je pad prihoda veći od 80% u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Sa druge strane, čak 75,64% privrednika navodi da u narednom periodu ne planira otpuštanja zaposlenih zbog posljedica krize COVID-19. U ovim teškim danima kada su privrednici prinuđeni na racionalizaciju poslovanja, čini mi se da ovakav odgovor crnogorske biznis zajednice predstavlja izuzetno važnu poruku i pokazatelj je društvene odgovornosti naših poslodavaca.

ANALITIKA: Prema podacima Poreske uprave, čak 99,6 odsto od ukupno 35.870 privrednih subjekata čine preduzetnici, mikro i mala preduzeća. Takođe, od ukupnog broja zaposlenih u privredi (139.482), preduzetnici, mikro i mala preduzeća zapošljavaju 59,04 odsto osoba. Da li ovi podaci upućuju na veliku ranjivost našeg privrednog sistema, naročito u neregularnim uslovima poslovanja kakve imamo u periodu od marta?

MITROVIĆ: Da, tako je. Dobro ste to primijetili. UPCG je u prethodnom periodu više navrata isticala da su upravo mikro i mala preduzeća najteže podnijela krizu izazvanu novim koronavirusom što, kada imamo u vidu njihovu ulogu u zapošljavanju, dodatno naglašava hitnost iznalaženja mjera podrške kojima bi Vlada pomogla da se kontinuitet poslovanja ovog dijela privrede održi, a time i sačuvaju radna mjesta u njima.

U našem dokumentu iz novembra ove godine, objavljenim pod nazivom “Ko(vid) je zaustavio biznis?”, prezentovali smo informacije i niz zvaničnih podataka koji govore o veoma teškoj ekonomskoj situaciji i problemima koji su ključni za opstanak 99,6% privrednih subjekata. Kako sam prethodno već naveo neke od pokazatelja naše privredne zbilje, podsjetiću i na zabrinjavajući podatak koji je UPCG pribavila od Poreske uprave na dan 9. oktobar 2020. godine, a po kojem broj obrisanih privrednih subjekata od 1. marta do 8. oktobra 2020. godine iznosi 760.

Dakle, jasno je da izazovi vremena u kojem se nalazimo zahtijevaju što hitniji oporavak kompletnog realnog sektora, a posebno mikro i malih preduzeća. Za sve problematične oblasti koje novonastala kriza dodatno izbacuje u prvi plan, potrebno je da Vlada, predstavnici poslodavaca i sindikati što hitnije postignu konsenzus i kreiraju ekonomsku platformu koja će ponuditi adekvatna rješenja za niz aktuelnih pitanja. Bilo kakav novi lockdown ne bi bio održiv za crnogorske kompanije i nadležni to moraju imati u vidu. Umjesto toga, jedna od aktivnosti kojutreba realizovati u narednom periodu je smanjenje javne potrošnje i optimizacija glomaznog, skupog i neefikasnog državnog aparata i na nacionalnom i lokalnom nivou.

ANALITIKA: Kako komentarišete što će predlog budžeta za 2021. biti definisan do kraja marta? 

MITROVIĆ: Prolongiranje usvajanja budžeta, a time i odluka o privremenom finansiranju budžeta nije nepoznata (što dobro znaju i crnogorske opštine) već je mjera nastala kao svojevrsan odgovor na ekonomsku krizu i vanredne okolnosti koje je prate. Vjerujem da ćete se složiti da je u ovom trenutku vrlo teško i nezahvalno objektivno govoriti, a posebno donositi bilo kakvu ocjenu. Kako je UPCG privredno udruženje, ostaću u vodama ekonomije i podsjetiti da biznis traži ambijent koji je siguran, predvidiv i podsticajan.

U sadašnjem trenutku, to je teško postići u očekivanoj mjeri. Zvanične projekcije i prognoze EK, EBRD-a i MMF-a ukazuju na nimalo dobre pokazatelje vezano za pad crnogorske ekonomije u ovoj godini, dok Svjetska banka tome dodaje i ocjenu po kojoj Crna Gora bilježi najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana. U tom smislu, mislim da je sada najvažnije obezbijediti efikasnost sistema, osigurati da donosioci odluka kreiraju kvalitetna rješenja za postojeći minusni saldo, uz mjere i politike koje će voditi stabilizaciji i oporavku i biti otpornena postojeće i, eventualno, nove potrese po privredu.

ANALITIKA: Šta će biti u fokusu aktivnosti Unije poslodavaca Crne Gore u narednoj godini?

MITROVIĆ: Od nastanka COVID-19 krize, UPCG je sve svoje kapacitete stavila u službu našeg članstva i crnogorske privrede, kroz konkretne vidove podrške i pomoći pružene u cilju očuvanja održivosti poslovanja i sigurnosti radnih mjesta. S druge strane, intenzivnim aktivnostima usmjerenim prema donosiocima odluka i državnim organima pokazali smo partnerski odnos i svo vrijeme, bez zadrške, pružali otvorenu ruku saradnje. Takvim principima i djelovanjem vodićemo se i na njemu istrajavati i u narednom periodu.

Vjerujem da će u 2021. godini biti više sluha i razumijevanja za potrebu pune uključenosti socijalnih partnera u proces tripartitnog donošenja odluka iz domena rada, ekonomske i socijalne politike.Čini mi se da je iskustvo koje nosimo iz godine na izmaku više nego ikada ranije pokazuje kolika je uloga i šta znači konsenzus socijalnih partnera. U UPCG smo spremni da teret krize podijelimo i iznesemo zajedno. Zato podsjećamo da politika države i saradnja socijalnih partnera moraju biti na visokom nivou – to je imperativ svih planova, mjera i politika koje će zajedno, udruženim snagama biti realizovane u interesu privrede, zaposlenih, građana i države Crne Gore.

Izvor: Porrtal Analitika