Mnogo puta ste čuli savjete poput: ’Posmatraj to sa vedrije strane’ ili ’Čaša je uvjek do pola puna’, koji uglavnom potiču od optimističnih i pozitivnih ljudi. Nije uvek lako doći do pozitivnog konteksta kada je riječ o nečemu što vas tišti, ali lijepe misli i otvoren duh vam zasigurno neće naškoditi.
Psiholozi upućuju na to da su osobe koje razmišljaju optimistično zdravije, imaju niži nivo stresa i veću ukupnu dobrobit. Istraživač pozitivne psihologije, Suzanne Segerstrom, kaže: Neuspjeh je svojstven gotovo svakoj vrijednoj ljudskoj aktivnosti, a studije pokazuju da su pozitivni ljudi boljeg psihološkog i fiziološkog zdravlja.
Možda vam pozitivan stav u raznim životnim situacijama nije u prirodi, ali postoje odlični razlozi da se okrenete afirmativnim mislima, umjesto negativnom monologu.
Neki od razloga su:
1. Pozitivni mislioci bolje podnose stres. Studije pokazuju da kada se optimisti susretnu sa stresnom situacijom – izgube posao ili ne dobiju unapređenje, uglavnom se fokusiraju na aktivnosti koje mogu da urade kako bi riješili izvjestan problem. Umjesto da razmišljaju o svojoj frustraciji i stvarima koje ne mogu da promijene, oni prave plan djelovanja i pitaju druge za pomoć, odnosno savjet. Pesimisti, sa druge strane, prepuste se situaciji za koju smatraju da je van njihove kontrole, i u njihovim glavama je misao da ne postoji ništa što bi promijenilo trenutno stanje stvari.
2. Optimizam može oporaviti imunitet. Um ima snažan uticaj na tijelo, te tako ono što vam se odvija u glavi – pozitivno ili negativno, može se jednako odraziti na imuni sistem. Istraživači su otkrili da je aktivacija u mozgu povezana sa negativnim emocijama, dovela do slabije imunološke reakcije na vakcinu gripa. Kod ljudi koji su, na primjer, tokom školovanja ili u drugim bitnim dijelovima života bili optimisti, ustanovljen je jači imuni sistem, nego kod ljudi koji su na iste stvari gledali negativno.
3. Pozitivne misli su dobre za cjelokupno zdravlje. Osim što redukuju stres i jačaju imuni sistem, lijepe i bistre misli, prema izvještaju The Mayo Clinic, utiču i na smanjen rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti, produžetak životnog vijeka i ređu pojavu depresije. Način razmišljanja često je povezan i sa načinom života, te su optimisti skloni kvalitetnom životnom stilu i zdravim navikama.
4. Pozitivnost poboljšava ličnu otpornost. Riječ je o jačanju sposobnosti da se izborite sa problemima, u psihološkom smislu. Fleksibilni ljudi su u stanju da snažno i odlučno prebrode krizu ili traumu, a spornu situaciju češće doživljavaju kao izazov, nego problem. Koriste sve resurse svoje energije da stvari preokrenu u svoju korist, umjesto da odustanu i prepuste se stresu. Osim toga, istraživači su otkrili da ’elastične osobe’, kako ih naziva psiholog Kendra Cherry, koje se nađu usred terorističkog napada ili elementarne nepogode, razvijaju mehanizme odbrane uz pomoć pozitivnih misli i emocija, i na taj način grade ’tampon zonu’ između sopstvenog uma i depresije. Psihološko jačanje u datom trenutku je od velikog značaja za buduće potencijalne neprijatne događaje.
Ono što je važno znati, jeste da ni pretjerana pozitivnost nije dobra, jer na kraju može dovesti do još većeg niova stresa i anksioznosti. Razlog za to je što ekstremni optimisti precjenjuju svoje sposobnosti kada dođe do stresne situacije, a nisu uvjek u stanju da podnesu određeni ’teret’. Sindrom ’ružičastih naočara’ takođe nije rješenje, jer prividno izbjegavanje stvarnosti, neće spriječiti loše stvari koje se neminovno dešavaju. I pesimisti i optimisti bi trebalo da situaciju sagledavaju realno, ali je ključna razlika među njima način na koji će pristupiti rješavanju problema.
