Izvještaj za 2023. i 2024. godinu o poslovnom ambijentu je u završnoj fazi i biće uskoro predstavljen na događaju “Otvoreno sa premijerom”, ali već sada se može reći da je prostor za napredak, kadaje riječ o poslovnoj klimi u Crnoj Gori, veliki te da bi fokus trebalo staviti na povećanje efikasnosti administracije kroz digitalnu transformaciju, kao i na kvalitetnije uključivanje poslovne zajednice u donošenju zakona i drugih propisa od značaja za poslovni ambijent kazao je u intervjuu za Pobjedu izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham) Marko Miročević.

Ocjenjuje dobrim signalom ubrzano pristupanje EU, ali napominje da to nije dovoljno, te da je neophodno stvoriti predvidljiv i transparentan poslovni ambijent. Miročević model privatno-javnog partnerstva smatra atraktivnim, ali napominje da ukoliko investitori nijesu uvjereni da je poslovni ambijent u skladu sa očekivanim standardima poslovanj a, oni neće doći u Crnu Goru da investiraju. Više američkih investitora biće, kako je naveo, kada donosioci odluka budu djelovali u skladu sa preporukama koje AmCham daje u izvještajima,

Kolika je zainteresovanost investitora bila tokom protekle godine i da li je neki aranžman sklopljen?

MIROČEVIĆ: Izvjesno da je ubrzano pristupanje EU dobar signal za investitore, te da je to uticalo da nivo zainteresovanosti za ulaganje u Crnu Goru poraste, naročito kada su u pitanju investitori koji dolaze iz razvijenih zemalja kakve su SAD i zemlje članice EU. Međutim, kako bi sa zainteresovanosti prešli na realizaciju investicija, Crna Gora mora mnogo napora uložiti kako bi unaprijedila poslovni ambijent, koji mora biti predvidljiv, transparentan, zasnovan na vladavini prava i fer konkurenciji. Ujedno moramo kreirati stimulativne politike koje će dodatno privući investitore, ali i javnu administraciju učiniti mnogo efikasnijom kako bi na adekvatan način pružala usluge investitorima. Upravo u našem Izvještaju o poslovnom ambijentu za 2023-2024. biće predstavljene ključne preporuke kako da poboljšamo poslovni ambijent. Ukoliko ih prihvate donosioci odluka, uz nastavak približavanja EU, izvjesno će se znatno povećati nivo investicija u Crnu Goru, i to onih koje doprinose razvoju ekonomije i društva.

 Za koje oblasti se najviše interesuju investitori?

MIROČEVIĆ: Digitalna transformacija i tranzicija ka zelenoj ekonomiji zasnovanoj na održivim izvorima energije su teme koje su centralne u svim razvijenim zemljama. Crna Gora je prepoznata kao zemlja koja želi biti dio tog društva, i na tim poljima ima jako puno posla, pa samim tim i šansi koje investitori prepoznaju. U tom smislu, zainteresovanost je prisutna kada su u pitanju ICT sektor, energetika, ali i infrastruktura, kao i turizam kao vodeća grana privrede.

 Koje su glavne biznis barijere na koje ukazuju članice AmCham?

MIROČEVIĆ: Ukoliko pogledamo naše prethodne izvještaje o poslovnom ambijentu, ono što zabrinjava jeste činjenica da se iste barijere ponavljaju, što ukazuje na sporo unapređenje poslovnog ambijenta i pored jasno identifikovanih barijera. Kao što sam rekao, novi izvještaj će uskoro biti publikovan, međutim izvjesno je da ćemo i dalje ukazivati na suviše visok nivo sive ekonomije, predugo trajanje sudskih postupaka, nedovoljnu razvijenost digitalnih servisa i slabu efikasnost u pružanju usluga privatnom sektoru, ali i na nedostatak ljudskog kapitala.

Kako ste zadovoljni saradnjom sa Vladom i državnim organima Crne Gore? Da li Vlada čuje glas privrednika u vezi sa pitanjima koja ih tangiraju kroz zakonska rješenja?

MIROČEVIĆ: AmCham ima svoju platformu za saradnju sa Vladom Crne Gore, kao i ostalim državnim institucijama pod nazivom Rule of Dialogue, odnosno Vladavina dijaloga. Osnovna ideja platforme je da privatni i javni sektor blagovremeno i kontinuirano sarađuju kako bi zajednički unaprijedili poslovni ambijent i doprinijeli razvoju ekonomije i društva. U okviru programa svake godine dodjeljujemo zahvalnice onima koji su doprinijeli realizaciji ove ideje. To ukazuje da postoje pozitivni primjeri, ali nažalost nema ih dovoljno. Uključenost poslovne zajednice u donošenje novih propisa ili izmjenu postojećih mora biti blagovremena i kontinuirana. Takođe, pored toga za sve važne zakone mo raju biti organizovane javne rasprave sa primjerenim rokovima za davanj e komentara.

Da li AmCham u tom kontekstu planira da predloži Vladi neka zakonska rješenja radi poboljšanja investicione klime?

MIROČEVIĆ: Mi smo Vladi ukazali na potrebu donošenja zakona o strateškim investicijama koji je tokom decembra 2024. godine bio na javnoj raspravi. Uvjereni smo da su za dugoročnu održivost crnogorske ekonomije, kao i njen intenzivan rast i razvoj presudne investicije, odnosno investitori koji sa sobom donose, pored kapitala, znanje i najbolje prakse poslovanja. Da bi privukli takve investicije, treba uspostaviti predvidljiv i transparentan poslovni ambijent zasnovan na vladavini prava, ali i znatno povećati efikasnost javne administracije koj a mora pružiti brzu i kvalitetnu uslugu investitorima. Upravo u dijelu unapređenja efikasnosti administracije za investicije koje dobiju status strateških investicija, ovaj zakon može olakšati donošenje odluke o investiranju i pomoći u privlačenju renomiranih investitora i razvijenih zemalja kakve su SAD i zemlje članice EU. Naravno, i ova novina mora biti dio čitavog niza aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta kako bi Crna Gora zaista postala privlačna investiciona destinacija.

Kada se mogu očekivati ozbiljnije investicije iz SAD u Crnu Goru i zbog čega ih do sada nije bilo?

MIROČEVIĆ: Moramo razumjeti da investitori koji dolaze iz razvijenih zemalja zahtijevaju određene standarde poslovanja. Vladavina prava i efikasno pružanje usluga od strane javne administracije se podrazumijevaju. Takođe, iako Crna Gora ima svoje komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje, ipak je malo tržište, pa je neophodno da razvijamo napredne servise i ponudimo stimulativne javne politike investitorima kako bismo ih privukli. Zapravo sve naše preporuke koje kroz Izvještaj o poslovnom ambijentu saopštavamo donosiocima odluka su usmjerene ka ostvarenju naše misije, a to je upravo kreiranje uslova kako bi što veći broj investitora iz SAD-a i drugih razvijenih zemalja došao u Crnu Goru. U mjeri i dinamici u kojoj donosioci odluka budu djelovali saglasno tim preporukama možemo očekivati i rast investicija iz SAD -a.

Američki investitori zainteresovani za infrastrukturne projekte

Imajući u vidu da je zakon koji tretira pitanje privatno-javnog partnerstva na snazi od 2019, a da je do sada bio mali broj takvih projekata, smatrate li da nije zaživio? U čemu vidite problem što ovih projekata nema više?

MIROČEVIĆ: Nedavno sam učestvovao na panelu na temu privatno-javnog partnerstva na velikim infrastrukturnim projektima, u organizaciji Agencije za investicije Crne Gore.
Čini se da je Agencija odlučna da ovaj model realizacije projekata oživi, za šta je svakako potrebna veća proaktivnost administracije u dijelu pripreme projekata. U prilog težnji Agencije svakako idu i najave realizacije značajnih infrastrukturnih projekata u narednom periodu od strane Vlade Crne Gore. Američki investitori su veoma zainteresovani za infrastrukturne projekte i model privatno-javnog partnerstva može biti atraktivan za realizaciju ovih investicija. Ono što je, međutim, važno, uz rizik da se ponavljam, jeste poslovno okruženje koje razvijamo. Naime, investitori koji bi kroz ovaj model investiranja došli u Crnu Goru ostaju duži period, jer su to po pravilu velike investicije koje su strateškog tipa. U tom smislu, koliko god model bio atraktivan, ukoliko investitori nemaju uvjerenje da je poslovni ambijent u skladu sa standardima poslovanja koji očekuju, oni neće donijeti odluku da investiraju.

Opširnije u Pobjedi