Koliko iznosi nenaplaćeni poreski dug? Koliko duguju najveći poreski dužnici, a zašto je važno za kompanije da budu na Bijeloj poreskoj listi? Zašto je Montenegro Airlines odbijen za reprogram poreskog duga? Ovo su samo neka od pitanja na koja je za FOS odgovarao direktor Poreske uprave, Miomir M. Mugoša. 

FOS: Koliki je poreski dug u ovom trenutku? Koliko na crnoj listi ima subjekata a koliko na bijeloj? Koliko prvih deset kompanija na crnoj listi duguje državi novca?

Mugoša: Ukupan poreski dug na kraju 2016. godine iznosio je 567.603.389,21 € i isti je u toku 2016. godine smanjen za čak 20 miliona eura. Aktivnosti na smanjenju poreskog duga nastavljene su i tokom ove godine, mjerama prinudne naplate, ali i sprovođenjem reprograma poreskog potraživanja. Imajući u vidu da se kod reprogramiranog duga rok dospijeća pomjera na do pet godina, to će se po donošenju svih rješenja reprogramirane poreske obaveze izmjestiti iz evidencije poreskog duga, nakon čega će javnosti biti poznat trenutni presjek dospjelog poreskog duga.

U skladu sa Uredbom o uslovima i kriterijumima objavljivanja liste poreskih dužnika, Poreska uprava kvartalno objavljuje listu najvećih poreskih dužnika, koja se sastoji od spiska 200 poreskih obveznika sa najvećim iznosom poreskog duga po osnovu neplaćenog: poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit, poreza na promet nepokretnosti i koncesija i spiska 100 najvećih poreskih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa iz i na lična primanja. Ukupan iznos duga prvih deset obveznika sa prvopomenutog spiska iznosi 34.276.056,04 €, dok prvih deset obveznika s drugopomenute liste duguju ukupno 44.995.783,84 €.

Moram naglasiti da je veliki broj obveznika sa Crne liste ušao u reprogram poreskog duga, te je istima rok dospijeća poreskih obaveza automatski pomjeren u zavisnosti od broja rata na koje će dug biti izmiren,ali smo mi i ove poreske obveznike obuhvatili novim spiskom, u cilju transparentnog izvještavanja javnosti. Poreska uprava očekuje naplatu naročito ovih poreskih obaveza, imajući u vidu da su apliciranjem za reprogram sami poreski obveznici procijenili da imaju fiskalni kapacitet da dug i izmire, a javnost će svakako biti upoznata sa dinamikom izmirivanja obaveza od strane istih i daljem smanjenju poreskog duga koje očekujemo.

Kada je u pitanju Bijela lista, praksu objavljivanja listi najurednih poreskih obveznika uveli smo prije četiri godine, a ista je prepoznata i pozdravljena, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, zahvaljujući činjenici da se pokazalo da navedena aktivnost značajno doprinosi povećanju stepena  poštovanja poreskih propisa od strane poreskih obveznika. Naime, objavljivanje Bijele liste predstavlja indirektan stimulans za kompanije s visokim stepenom fiskalne discipline, kojim se doprinosi ostvarenju boljeg rejtinga i pozicije istih u poslovnom okruženju.  

Obveznici s Bijele liste prepoznati su kao zdrave kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema svojim povjeriocima, te samim tim predstavljaju i afirmativne potencijalne poslovne partnere na tržištu. U tom svijetlu, treba pomenuti i olakšice u vidu nižih kamatnih stopa koje Investiciono-razvojni fond omogućava najurednijim poreskim obveznicima, čija imena se nalaze na listama Poreske uprave.

Na posljednjoj objavljenoj listi našla su se imena 256 poreskih obveznika, a imajući u vidu da je broj obveznika koji visokim stepenom poreske discipline zaslužuju da se nađu na Bijeloj listi Poreske uprave, sa ustanovljenom praksom nastavićemo i u narednom periodu, u nastojanju da na ovaj način afirmišemo još veći broj urednih poreskih obveznika.

FOS: Koliko je privrednih društava potpisalo ugovor o reprogramu duga?

Mugoša: Na Javni poziv Ministarstva finansija za reprogram poreskog potraživanja prijavila su se 6.492 poreska obveznika, a zahtjevi se odnose na ukupan iznos poreskog duga od 195.530.341,43 €.

Poreska uprava je do sada donijela 6.202 rješenja kojima je odobren reprogram poreskog duga u ukupnom iznosu od 161.215.053,55 €, pri čemu je više od 141 miliona eura osnovni poreski dug. Donijeta su i dva rješenja kojima su odbijeni zahtjevi za reprogram poreskog duga i to kompaniji Montenegro Airlines AD Podgorica i Opštini Ulcinj, imajući u vidu da se u skladu sa odredbama Zakona o reprogramu poreskog duga reprogram ne može odobriti korisnicima državne pomoći i opštinama.

Poreska uprava će donijeti sva rješenja o reprogramu u Zakonom propisanom roku od 60 dana od dana okončanja Javnog poziva Ministarstva finansija, odnosno do 1. juna 2017. godine.

FOS: Do kada se može očekivati osjetnije smanjenje poreskog duga?

Mugoša: Planom za upravljanje poreskim dugom donijetim početkom godine koncipirali smo aktivnosti koje će na srednjeročnom planu rezultirati smanjenjem poreskog duga u najvećoj mogućoj meri, i to kroz naplatu jednog dijela duga, te otpis nenaplativih i zastarjelih obaveza.

U dijelu koji se odnosi na reprogram duga, kroz koji planiramo naplatiti najveći dio realno naplativih obaveza, značajnije prihode očekujemo sredinom jula mjeseca, imajući u vidu da obaveza izvršenja jednokratne uplate dospijeva u roku od 90 dana od dana donošenja rješenja, a svakako da će se kroz dalje mjesečne rate već do kraja godine ostvariti smanjenje poreskog duga u iznosu i preko 25 miliona eura, naravno, uz uslov da poreski obveznici poštuju donijeta rješenja i uredno izmiruju dospjele reprogramirane i tekuće obaveze.

Poreska uprava će aktivnosti usmjeriti i na aktivne poreske dužnike koji nijesu aplicirali za reprogram primjenom svih dostupnih mjera naplate, pa i u tom segmentu očekujemo da ćemo na srednjeročnom planu naplatiti jedan dio poreskog duga.

FOS: Imate li podatke o prinudnoj naplati duga? Kakav efekat, po Vašem mišljenju, će proizvesti ove mjere?

Mugoša: Moram naglasiti da Poreska uprava u kontinuitetu primjenjuje sve dostupne mehanizme za prinudnu naplatu prema poreskim obveznicima koji iz različitih razloga kasne u podnošenju poreskih prijava i izmirivanju obaveza, a svakako da su ove aktivnosti intenzivirane početkom primjene Zakona o reprogramu poreskog potraživanja.

Tako smo u proteklom periodu izvšili blokadu žiro-računa kod svih poreskih obveznika koji nijesu aplicirali za izmirenje duga u ratama, a u narednom periodu preduzimaćemo sve mjere, uključujući i mjeru predlaganja otvaranja stečajnog postupka, kako kod ovih obveznika, tako i kod lica koja ne budu poštovali odredbe donijetih rješenja o reprogramu.

Podsjećam da smo od početka godine kod kojih su već bile iscrpljene sve ostale mjere za naplatu poreskog duga, a od kojih je moguće naplatiti makar potraživanja kroz stečaj, imajući u vidu da isti posjeduju imovinu, koja nije opterećena hipotekom ili fiducijom.

Kada su u pitanju efekti mjera prinudne naplate, isti obuhvataju direktni uticaj na prihodnu stranu budžeta, odnosno naplatu jednog dijela poreskih obaveza, ukoliko poreski obveznik posjeduje fiskalni kapacitet odnosno novčana i ostala materijalna sredstva iz kojih se može izvršiti naplata ili potencijalno gašenje privrednog subjekta u slučaju stečaja, ali i indirektnu poruku za sve poreske obveznike da će se neselektivnom primjenom zakonskih mehanizama sankcionisati svi subjekti koji izbjegavaju plaćanje poreza i na taj način narušavaju principe fer tržišne utakmice.

U konačnom, sve navedene aktivnosti – reprogram i prinudna naplata rezultiraće I utvrđivanjem konačne i jasne evidencije nenaplativog poreskog duga, čiji otpis će omogućiti Poreskoj upravi da na zdravim osnovama nastavi dalje upravljanje poreskim dugom i spriječi akumuliranje novih nenaplaćenih obaveza.

Izvor: Fos Media