Miodrag Kostić predsjednik je Uprave kompanije MK Group koja danas zapošljava oko osam hiljada ljudi i koji je u intervjuu za Poslovni dnevnik otkrio da jednostavne formule za uspjeh nema, osim one da ulažu isključivo u područja u kojima već posjeduju veliko znanje.
Rezultat je tržišna prisutnost u gotovo svim zemljama Evrope i regiona, ali i Africi i Aziji, kao i tržištima CEFTA, Italije, Japana i drugih.
Vlasnik ste kompanije MK Fintel Wind za proizvodnju zelene električne energije. Kakvi su trendovi po pitanju obnovljivih izvora energije u Srbiji i koji su vaši sljedeći planovi unutar ovog sektora?
Obnovljivi izvori predstavljaju veliki izazov za budućnost, ali isto tako i ogroman potencijal. Mi smo prije sedam godina prepoznali značaj zelene energije i danas je naša kompanija jedina uspjela da izgradi i pusti u pogon dva vjetroparka: jedan u Kuli snage 9,9 megavata, u koji je uloženo 15 mil EUR i drugi u Vršcu snage 6,6 megavata, u koji je investirano 10 mil EUR.
Trenutno punom parom radimo na pripremama za početak izgradnje vjetroparka Košava, gdje će u prvoj fazi biti investirano 50 mil EUR.
Koji su potencijali Kopaonika i jesu li iskorišćeni u potpunosti, koje su sve mogućnosti razvoja turizma u Srbiji?
Nakon investicije vredne 30 mil EUR, koja je imala za cilj modernizaciju najvećeg hotelskog kompleksa na Kopaoniku, kompanija je dalja ulaganja usmjerila u područje gradskih hotela i hotela na jadranskoj obali.
Trenutno, kompanija direktno upravlja hotelima Grand i Angella s četiri zvjezdice, apartmanskim kompleksom Konaci – Sunčani vrhovi na Kopaoniku (sa kapacitetom 1.328 ležajeva), 88 Rooms Hotelom sa 88 soba i apartmana u centru Beograda (200 ležajeva) i hotelom Kempinski Palace s pet zvjezdica u Portorožu, s kapacitetom od 450 ležaja. Takođe, kompanija ima i udio u HTP Budvanska Rivijera u Crnoj Gori. U sljedećem razdoblju u planu je otvaranje hotela s četiri zvjezdice u Novom Sadu.
Možete li prokomentarisati i situaciju s PKB-om?
Poljoprivreda i ulaganje u razvoj ove grane i dalje je glavni stub i okosnica poslovanja cijele MK Group. Zato ne čudi da smo, kao jedan od najuspješnijih domaćih sistema, zainteresovani za privatizaciju preduzeća u toj grani privrede. Pismo zainteresovanosti poslali smo i za PKB.
Naš proces proizvodnje zaokružuje kompletan ciklus poslovanja “od njive do trpeze”. Već sada obrađujemo 50.000 hektara u Srbiji i Ukrajini, a uz to najveći smo domaći izvoznik žitarica. Najveći smo i proizvođač svinja u državi – imamo ih 200.000 na sedam farmi, a sa 3.500 grla krava, drugi smo po proizvodnji mlijeka. U sljedećem razdoblju očekujemo da država predloži najbolji način za privatizaciju ovog preduzeća.
Najavljivane su bile i vaše investicije u Hrvatsku. U kojoj se fazi nalaze ti planovi i u šta biste konkretno uložili?
Hrvatska i srpska privreda prilično su kompatibilne i tu postoji dosta prostora za poboljšanje. Određeni sektori imaju mnogo potencijala za intenziviranje ekonomske saradnje. Svakako, mislim da bi trebalo posvetiti više pažnje planiranju većih zajedničkih infrastrukturnih projekata, kao i projektima koji se mogu razviti kroz program prekogranične saradnje.
Kao i dosad, fokus će biti na poljoprivredi, turizmu, bankarstvu i obnovljivim izvorima energije. Konkretno, u Hrvatskoj smo zainteresovani za hotelske kapacitete na Jadranu, kao i za poljoprivredno zemljište u Slavoniji.
Posljednjih se dana moglo čitati o prodaji šećerana. Znači li navedena prodaja napuštanje ovog sektora ili se radi o restrukturiranju?
Nismo prodali proizvodnju šećera. Da pojasnim, prošle godine smo potpisali predugovor o strateškom partnerstvu sa Agranom AG iz Austrije na period od pet godina. Dakle, još najmanje pet godina ćemo biti u industriji šećera. Ove godine u EU treba da dođe do ukidanja kvota, a to će voditi do značajnih promjena i samo najproduktivniji evropski proizvođači imaće perspektivu. Zbog toga kompanija Sunoko, članica MK Group, vidi svoju budućnost s najvećim proizvođačem u Evropi.
S druge strane, Sunoko je kompanija koja već 15 godina aktivno učestvuje u industriji šećera Srbije, a više od 25 godina bavi se trgovinom šećerom. Ukupna domaća proizvodnja šećera dosegnula je nivo veći od 530.000 tona, a sam Sunoko može da proizvede i do 450.000 tona, što je dvostruko više od ukupne domaće potrošnje. Već danas Sunoko izvozi više od 50% svoje proizvodnje. Takvim razvojem svojih proizvodnih potencijala Sunoko je premašio ulogu lokalnog, domaćeg proizvođača i pozicionirao se kao regionalni lider.
Nije tajna da smo poslali pismo zainteresovanosti za kupovinu šećerana u Crvenki i Žablju koje svojom proizvodnjom čine preostalih 25% u ukupnoj proizvodnji u Srbiji.
Šta preuzimanje Gorenjske banke znači za vaš vlasnički portfolio?
Gorenjsku banku smo ocijenili kao stabilnu, likvidnu i solventnu financijsku instituciju sa potencijalom za rast, što nas je i opredijelilo za ulaganje. Istovremeno, smatram da je u interesu Gorenjske banke da dobije strateškog investitora koji ima jasne planove za rast i razvoj banke, a pritom ima snažan kapitalni i poslovni kapacitet da omogući da se planovi i ostvare.
AIK Banka ima 1,5 mlrd EUR aktive, 460 mil EUR kapitala, a prošle godine je ostvarila profit od 40 mil EUR. S druge strane, Gorenjska banka ima isto toliko aktive, manji kapital – 200 mil EUR i 8 mil EUR profita. Cilj nam je da Gorenjska banka ima viši nivo profita od AIK Banke.
