Ministarstvo poljoprivrede smatra da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Nacrtom fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija, kao i da bi usvajanje ovog predloga bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu. Iz ovog Ministarstva su “Vijestima kazali da treba da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači.
Nacrtom fiskalne strategije, koja je na javnoj raspravi do 7. avgusta, predviđeno je i uvođenje akcize na mirna vina, odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina. Kako akciza ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod.
Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi ako budu usvojene trebalo stupiti na snagu početkom naredne godine, planira da prihodu je četiri miliona eura godišnje.
Proizvođač bi akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja (kupovao akciznu markicu), a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.
U obrazloženju ovog predloga u nacrtu strategije je navedeno da bi bilo neopravdano da na mirna vina, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu ekstemaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo.
Ministarstvo poljoprivrede razumije i situaciju u kojoj se nalaze svi crnogorski vinari koji kompletnu proizvodnju vina plasiraju na domaćem tržištu (samo nekolike vinarije dio svoje proizvodnje plasiraju u regionu).Takođe ‘Plantaže’ više od 60% svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište. Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrij a, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura. U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu,Makedonija,Slovenija,Srbija,akcize na vino su nula eura. Smatramo da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu, saopšteno je Vijestima iz Ministarstva poljoprivrede, kojim rukovodi ministar Vladimir Joković.
Broj vinarija povećan sa 4 na 117
Oni kažu da nastoje uvesti dodatne mehanizme kontrole prometa mirnih vina kod proizvodnje i prilikom njihovog uvoza. Poslednjih dvije decenije uložen je veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, zatim u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina. Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. Uvažavajući tradiciju i vjekovni emotivni odnos prema vinu na našem prostoru, rado ističući slavne primjere iz prošlosti, osvojene nagrade za kvalitet vina na međunarodnim takmičenjima od prije 100 i više godina, zatim propise u kojima se očitava značaj i kojima se podstiče proizvodnja vina (čaku 20 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom), novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut je donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore, naveli su iz Ministarstva. Oni kažu da su sadašnji crnogorski propisi,koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.
Opširnije u Vijestima
