Usaglašavanje granskih kolektivnih ugovora za javnu upravu i pravosuđe u fazi je finalizacije, pa se, shodno tome, za oko 12.000 državnih službenika i namještenika, na državnom i lokalnom nivou, očekuje povećanje koeficijenata, saopšteno je “Danu” iz Ministarstva finansija. Kako navode, očekivanja su da će ugovori biti potpisani do sredine, a najkasnije do kraja februara. Kako su istakli, u završnoj fazi su i aktivnosti oko povećanja zarada za više od 640 zaposlenih iz oblasti kulture.
Iako smo od ministarstva tražili informaciju koliko će plate konkretno biti povećane, da li je to iznos od 20, 50, 100 eura, ili neki drugi iznos, odgovor na to pitanje nijesmo dobili, kao ni pojašnjenje o ukupnim izdvajanjima za ovu mjeru.
– Kada je riječ o ukupnom javnom sektoru, podsjetićemo da je u prethodnom periodu došlo do povećanja zarada za zaposlene u Vojsci (1.880 vojnih lica) za oko 10 odsto (od 1. jula 2022. godine) i nemedicinski kadar u zdravstvenoj djelatnosti za 12,5 odsto (oko 2.300 zaposlenih) u decembru 2022. godine. Napomenućemo da je medicinskom kadru bilo povećanje 12,5 odsto od januara 2022. godine, dok se doktorima i specijalistima izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarada povećala za još oko 50 odsto – ukupno oko 7.200 medicinskog kadra i ljekara. Zaposlenima u Upravi policije plate su povećane za 20 odsto (za oko 4.123 policijskih službenika), a za zaposlene u prosvjeti i ustanovi učeničkog i studentskog standarda za 20 odsto (za oko 16.000) – odgovorili su “Danu” iz ministarstva kojim rukovodi Aleksandar Damjanović.
Pojašnjavaju da je u januara ove godine za zaposlene u ustanovama socijalnih djelatnosti, njih 1.033, takođe povećana zarada, ali ne navode iznos.
– Za februar ove godine predviđeno je povećanje zarada za zaposlene u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (oko 490 zaposlenih) za 20 odsto; za zaposlene u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva za 20 odsto (63 zaposlena); za zaposlene na Univerzitetu Crne Gore za 20 odsto – neakademskom kadru (za oko 670 zaposlenih, dok je akademskom kadru od 1. jula 2022. godine, izmjenom Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarada povećana za oko 50 odsto (za 430 zaposlenih) – naveli su iz ministarstva.
Na pitanje na koji će način obezbijediti sredstva za plate, te kako to da je program “Evropa sad” ugrozio javne finansije, a ova povećanja sada neće, iz ministarstva smo dobili teoretski i neprecizan odgovor.
– Sredstva za navedena povećanja zarada odgovorno i racionalno su planirana i predviđena budžetom za ovu godinu, u okviru kojeg su prihodi planirani konzervativno. Konzervativno planiranje znači da se nijesmo u potpunosti oslanjali na efekte seta novih mjera, koji će biti ostvareni, prevashodno, kroz novo normativno uređenje poreske politike, regulisanje oblasti igara na sreću, nove akcizne politike za određene proizvode, a sve u cilju suzbijanja sive ekonomije i bolju iskoristljivost ogromnog poreskog potencijala. Kada je riječ o programu “Evropa sad”, kao što smo i više puta isticali, problematičnim se pokazao sam model povećanja, koji je doveo u pitanje odživost sistema zdravstva, funkcionisanje lokalnih samouprava, naročito na sjeveru, kao i položaj penzionera, koji su ovim programom bili nepravedno zapostavljeni – navodi se u odgovoru ministarstva.
Minimalna penzija 60 odsto minimalne plate
U Ministarstvu finansija kažu da Vlada planira da, kroz intervencije u Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju, omogući da tokom ove godine minimalna penzija bude 60 odsto minimalne zarade, a da prosječna penzija bude 60 odsto prosječne zarade.
-Povećanje zarada i penzija predstavlja solidarnu i odgovornu reakciju Vlade na inflaciju, kao i namjeru, da u mjeri mogućeg, zaštiti životni standard građana i doprinese održivosti njihove kupovne moći – dodaju u finansijskom resoru.
Izvor: Dan
