Glavni grad Podgorica ulazi u novu fazu djelovanja kada je u pitanju zaštita životne sredine, politika komunalnog razvoja i tretmana otpada.

Prema planovima koje je Portalu Analitika predstavio direktor gradskog preduzeća “Deponija” Arsenije Boljević, u Podgorici će ove godine, biti puštena u pogon elektrana koja će proizvoditi struju iz smeća i solarni park koji će biti instalisan na krovnim površinama “Deponije”. Kompostana, koja će iz zelenog otpada proizvoditi humus, trebalo bi da bude završena naredne godine.

Kako je kazao Boljević, sva tri projekta biće realizovana na bazi privatno-javnog partnerstva, biće vrijedni makar 3,5 miliona eura i predstavljaće doprinos Podgorice ekološkom i savremenom tretmanu komunalnog otpada.

Otpad kao razvojna šansa

“U Glavnom gradu smo počeli da tretiramo otpad, ne kao problem, već kao biznis. Otpad tretiramo kao razvojnu šansu, i valorizacijom resursa nastojimo da uberemo dodatnih prihoda u gradski budžet. Kao što smo najavili, ove godine krećemo u realizaciju elektrane na biogas koja će proizvoditi struju iz smeća. U aprilu ćemo raspisati javni poziv za odabir investitora koji će graditi elektranu na bazi privatno-javnog partnerstva, a Tehnička studija je skoro završena”, kaže nam Boljević.

Tehnička studija, koja bi trebalo da uskoro bude predstavljena, daće odgovor na pitanje koja je cifra koja ide “Deponiji” ispod koje se neće ići, a sastavni dio dokumenta će biti analiza kvaliteta gasa iz deponijskog smeća. Prije svega – protok i koncetracija metana.

Elektrana će biti smještena u krugu “Deponije”, pokraj već izgrađenih sanitarnih kada.

“Ono što znamo sigurno je da je naš metan iz deponijskog biogasa izuetno kvalitetan budući da otpad prolazi izuzetnu selekciju i dolazi na kadu preko reciklažnog centra. Zbog toga se, osim vlažnog otpada, na kadi ne može naći kabasti, kartonski i metalni otpad. Ove činjenice garantuju da će metan biti izuzetnog kvaliteta”, poručuje direktor “Deponije”.

Šta je biometanizacija gasa

Tehnički gledano, biometanizacija je prirodni proces razlaganja organskih materija u smeću od strane mikro-organizama, u odsustvu kiseonika i svjetlosti u vrlo specifičnim uslovima. Tako dobijen biogas je bogat metanom i zato može, kao i prirodni gas, da se spaljuje da bi se proizvela energija u uređaju za kogeneraciju,  koji omogućava kombinovanu proizvodnju struje i toplote u cilju maksimizacije iskorišćenja instalacije.

Biogas se iz deponije vadi pomoću instaliranog metalnog zvona, nakon što se zapečati specijalno dizajnirana kada.

“Što se tiče snage elektrane, njena snaga će biti sigurno megavat, a optimilnom snagom će generator proizvoditi struju makar osam godina. Vrijednost projekta elektrane biće između 1,5 miliona i dva miliona sa pokrivanjem postojeće kade, a prvi kilovati bi mogli poteći do kraja godine. Proizvedena struja će se usmjeriti kroz sistem CEDIS-a, jer je shodno Zakonu o energetici, CEDIS dužan da otkupljuje struju iz obnovljivih i alternativnih izvora po povlašćenoj cijeni od osam centi po kilovatsatu. Elektrana će otvoriti nekoliko radnih mjesta na održavanju, a kompletan posao, shodno propisima, će obavljati investitor”, objašnjava Boljević.

Za ovaj posao vlada veliko interesovanje kako domaćih, tako i inostranih partnera, tako da nema nikakvog straha da projekat neće uspjeti.

Solarni park na krovnim površinama

Drugi projekat koji “Deponija” planira da realizuje je instalisanje solarnog parka na krovovima zgrada preduzeća.

“Deponija” ima u vlasništvu oko 7.500 kvadratnih metara krovnih površina raznih naših pogona. Mi računamo da se od tih 7.500 metara kvadratnih metara mogu iskoristiti oko 5.000 kvadratnih metara za instalisanje solarnih kolektora”, ističe prvi čovjek “Deponije”.

Plan je da od Skupštine Glavnog grada kao vlasnika, već na narednoj sjednici, traže saglasnost za izdavanje krovnih površina, na kojima bi se instalisali solarni paneli.

“Trenutno, te krovne površine su samo trošak jer ih moramo održavati, a izdavanjem u zakup “Deponije” bi prihodovale određena sredstva. Za ovaj projekat, takođe, ima zainteresovanih partnera, prije svega, što naš zakon ne dozvoljava postavljanje solarnih panela na zemljištu. Prema procjenama iz “Deponije”,  snaga solarnog parka bi mogla biti oko 0,5 megavata. Gradsko preduzeće je već spremilo kompletnu dokumentaciju i ne vidim razloga da ovaj projekat ne bude jednoglasno podržan od gradskog parlamenta”, poručuje Boljević.

Rješavanje problema zelenog otpada: Boljević je najavio trajno rješenje pitanja zelenog otpada u Podgorici izgradnjom kompostane. Zeleni otpad je onaj koji nastaje proljećnim i jesenjim rezidbama zelenila, drveća, trave, cvijeća i sličnog.

“Ideja je da se od tog zelenog otpada dobija humus i ubiraju značajna finansijska sredstva, a ne kao do sad što nam je to predstavljalo veliki problem jer se taj otopad uglavnom palio ili odlagao u kontejnerima gdje im nije mjesto. Plan nam je da na bazi privatnog-javnog partnerstva sagradimo kompastanu, gdje će se kompletan podgorički zeleni otpad pretvarati u humus, koji na tržištu ima svoju cijenu”, otkriva nam Boljević.

Šta je kompostana

Da bi se dobio humus, potrebno je zeleni otpad dopremiti na jednom mjestu. Zeleni otpad se podvrgava onda procesu mljevenja i kompostiranja i tako se dobija kvalitetan humus.

Podsjetimo, kompostana površine 600 kvadrata sa svom neophodnom opremom i mašinama, izgrađena je na imanju komunalnog preduzeća Kotor, a u njoj se prerađuje sav zeleni otpad prikupljen u tri bokeljske opštine i u Budvi.

Prema procjenama, u Podgorici nastaje godišnje oko 8.000 tona zelenog otpada.

“Nije poznata vrijednost kompletne investicije, jer treba da se sagledaju iskustva gradova slične veličine. Za ovu godinu treba da se uradi projekat, a tender za kompostanu bi trebao da bude raspisan sljedeće godine, kada bi postrojenje trebalo da počne da radi”, zaključuje Boljević.

Realizacijom ovih ekoloških projekata, Podgorica će biti svrstana na mapi evropskih gradova koji kvalitetno i ekološki rješavaju problem komunalnog otpada.

Izvor: Portal Analitika