U Njemačkoj je (gotovo) sve regulisano. Pravo je čudo da još ne postoje pravila oko dječjeg džeparca. I njemački roditelji muku muče s odgovorom na pitanje: koliko je džeparca OK? Djeca su u svakom slučaju sve imućnija.
Za informacijama i korisnim savjetima nesigurni roditelji tragaju na puno mjesta, i na internetu, ali i na roditeljskim sastancima. Pomažu i kancelarije za brigu o djeci koje svake godine objavljuju tablice kojima roditelje informišu o primjerenoj visini džeparca za djecu u različitim uzrastima.
Za šestogodišnje dijete se tako preporučuje džeparac od šest eura mjesečno, 13-godišnjaci bi mjesečno trebali dobiti po 20 eura. Ali realnost pokazuje da su današnji roditelji puno velikodušniji i da svojim kćerima i sinovima u džep stave i puno više novca nego što to predlažu pedagozi.
Izdavačka kuća “Egmont Ehapa Verlag” već preko 20 godina istražuje ponašanje mladih potrošača. U aktualnom izdanju “Dječje potrošačke analize” (“KidsVerbraucherAnalyse”) može se saznati da je visina džeparca na rekordnom nivou. Djeca stara između šest i 13 godina u prosjeku u Njemačkoj dobiju po 27,56 eura od roditelja. U tu svotu nisu uračunati novčani pokloni za praznike, rođendane i ono što djeca dobiju od rodbine.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Velikodušni roditelji
“Njemačka djeca posljednjih godina dobijaju sve više i više džeparca”, kaže za DW Ralf Bauer, voditelj istraživanja u spomenutoj izdavačkoj kući. Razlozi su ekonomski rast u zemlji i stopa inflacije, ali i sve izraženija velikodušnost roditelja, posebno u takozvanim “patchwork-porodicama”. U njima se očito ne “udvostručuje” samo broj roditelja, već i visina džeparca.
Prilikom analize potrošačkog ponašanja djece valja ipak biti oprezan. Mnoga istraživanja su samo paravan za ekonomske interese koji stoje iza njih. Često se događa da se (vještački) povećavaju svote koju djeca navodno dobiju od roditelja kako bi se stimulsala i potrošnju. “Već odavno se djecu otkrili i kao ciljnu skupinu, mnoge firme u djeci vidi ravnopravne potrošače”, opominje Holger Ziegler, profesor pedagogije na Univerzitetu u Bielefeldu i dodaje: “Postoje naravno i finansijski interesi da djeca dobiju novac i da ga sami potroše!”
Knjige, jelo piće, mobilni…
Sudeći po rezultatima “Dječje potrošačke analize”, džeparac se troši uglavnom na knjige, časopise, jelo i piće. Većina djece (81% maloljetnika iz grupe dobi 6-13 godina) uglavnom sami odlučuju na što će novac potrošiti. Mnoge ekonomske branše takav razvoj ne žele i ne smiju ignorisati.
U Njemačkoj živi oko šest miliona djece, oni raspolažu s preko tri milijarde eura. Džeparac ne primaju samo školarci, roditelji ga daju i djeci u predškolskom uzrastu. U prosjeku se radi o 10,68 eura mjesečno. Preko 50% djece stare između šest i 13 godina jako vodi računa o markama (brandovima) kad se radi o sportskoj obući, odjeći ili mobilnim telefonima.
Pedagog Holger Ziegler ipak napominje da je džeparac u zaključku “dobra stvar”. Djeca koja primaju džeparac uče kako se odnositi prema novcu, kako raspolagati s određenim “budžetom”, kako bi zadovoljili svoje potrebe ili želje. “Djeca mogu naučiti da sama odlučuju na što će potrošiti novac, a gdje novac neće potrošiti”, kaže naš sugovornik. Tako djeca dobiju i osjećaj i za nestašicu novca. Neke druge studije naglašavaju još jedan pozitivan efekt džeparca: što djeca ranije nauče štedjeti novac, to je manja opasnost da kasnije (kao odrasle osobe) oni završe u dugovima.
Izvor: DW
