Dio političara stare parlamentarne većine nije dorastao ekonomskim i demokratskim promjenama koje su se dogodile nakon 30. avgusta 2020. godine a refleksija toga je rebalans budžeta i trenutno mimoilaženje, nedogovaranje, nedostatak vizije i političke odgovornosti i ozbiljnosti, kazao je za Gradsku RTV bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

“Ovih dana trpimo nesavjesne i maliciozne političke spinove, koji dolaze od ljudi koji bi trebalo da se savjesno i odgovorno bave svojim poslom”, ističe Milatović.

Rebalans budžeta, prema njegovom mišljenju, je nepotreban.

“Ono što je Vlada predložila, za ovu godinu, a poslanici izglasali, uključujući i partiju gospodina Dragoslava Šćekića su istorijski najveći budžet za Fond za zdravstvo koji iznosi 350 miliona eura i koji je za čak 100 miliona eura veći u odnosu na onaj od prije dvije godine. Sigurno je da je jednim dijelom pandemija Kovid opteretila zdravstvene sisteme širom svijeta. Međutim, podsjetiću da Crna Gora plaća jedne od najskupljih ljekova u regionu i tu zaista neko mora da uradi jasnu analizu, da te troškove u potpunosti razobliči i da počne da ih kontroliše. To, nažalost nije uradio ni bivši direktor Fonda za zdravstvo”, istakao je Milatović.

Prethodni direktori Fonda za zdravrstvo su često, naglašava, stvarali dodatne troškove.

“Navodno Fond nije imao dovoljno novca za ljekove, ali je kupio sedam ili osam novih vozila. To jasno govori kako stvari ne funcionišu dobro. Crnogorskom zdravstvu je potreban dobar domaćin, koji će u potpunosti da iskontroliše troškove Fonda”, smatra Milatović.

Neophodno je, ističe, saznati gdje tačno ide novac koji se izdvaja za zdravstvo.

Ekonomska situacija bolja nego 2020. godine

Kao mala otvorena ekonomija, Crna Gora u potpunosti dijeli sve ekonomske probleme i izazove koje trenutno imamo u svijetu, kaže Milatović i dodaje da možemo biti zadovoljni da je trenutna situacija u Crnoj Gori puno bolja u odnosu na 2020. godinu.

Prema njegovoj ocjeni, ekonomija je stabilnija, a građani bogatiji zahvaljujući povišicama plata koje su došle kroz program “Evropa sad“ i druge različite programe.

Nakon osam mjeseci uspješne implementacije programa “Evropa sad“, ističe Milatović, imamo značajno ekonomsko rasterećenje na uštrb poslodavaca. To je, kaže, dodatno omogućilo poslodavcima da povečaju investicije i da otvore nova radna mjesta pa danas u privredi imamo oko 30 hiljada novozaposlenih, u odnosu na prošlu godinu.

Inflacija izazvana ratom u Ukrajini reflektovana i na Crnu Goru

Nažalost zbog rata u Ukrajini i svega što se dešava na istoku Evrope došlo je, kaže, do skoka cijena i inflacije izazvane ponudom gasa, nafte i žitarica na svjetskim tržištima.

“Sve je to u potpunosti reflektovano i na Crnu Goru”, smatra Milatović.

Crnu Goru će najviše pogoditi, ističe, cijene električne energije na tržištima koje su porasle.

“Ono što je dobro su najave da se cijene struje u Crnoj Gori do kraja godine neće mijenjati tako da kada je riječ o energentima smo rasterećeniji, barem u kontekstu zemalja okruženje u EU”, pojašnjava Milatović.

Kada je riječ o hrani, smatra da država mora puno snažnije da razmisli o konceptu robnih rezervi koje su u potpunosti ugašene 2003. godine.

Sve u ekonomiji je stvar povjerenja, napominje on, ali to ne funkcioniše uvijek na perfektan način.

“Kao građanin se plašim da smo zbog političke nestabilnosti i neznanja izgubili smo priliku da akcije Željezare kupe naši strateški partneri, poput Međunarodnih razvojnih banaka, Evropske banke za obnovu i razvoj, Njemačke razvojne banke. Uz novac koji bi oni donijeli dobili bi viziju i znanje koje je sasvim sigurno potrebno našoj autoprivredi”, zaključio je Milatović.