Treba razmotriti ponovno uvođenje radne nedjelje, jer će se tako povećati privredna aktivnost, ali uz obavezno paralelno jačanje zaštite prava radnika, ocijenio je za Dan ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i dodao da će nakon razgovora sa socijalnim partnerima najverovatnije taj predlog dostaviti Vladi, jer on i njegov tim stoje iza te mjere. Najavio je da će njegov resor uskoro donijeti novi paket mjera za ublažavanje negativnih efekata zbog korona krize, te da će pokušati da snažnije pomogne privredu.

Kada se može očekivati paket podrške privredi i šta će biti njegove glavne karakteristike?

Ministarstvo ekonomskog razvoja intenzivno radi na kreiranju paketa podrške privredi za prvi kvartal naredne godine, koje će, nadam se, podrazumijevati veće iznose subvencija na zarade, imajući u vidu da kriza dugo traje, da su privrednici i građani iscrpljeni i da je prvi kvartal tradicionalno najteži. U sklopu ovog paketa će se naći i kratkoročna pomoć za najugroženije kategorije ljudi, koji su na Zavodu za zapošljavanje i korisnici materijalnog obezbjeđenja. Ova podrška će se odnositi na prvi kvartal naredne godine, a hoće li se produžiti do polovine godine u istom intenzitetu, to ćemo da vidimo. U tom paketu će biti reflektovana pojačana pomoć za djelatnosti kojima je zbog mjera Ministarstva zdravlja ograničena privredna aktivnost za vrijeme praznika.

Takođe, u razgovoru sa poslovnim bankama, koje smo ministar finansija i socijalnog staranja i ja imali, našli smo zajednički jezik na koji bi način i oni mogli da bolje podrže privredu. Kriza je velika i teret krize treba ravnomjerno podijeliti. Razgovarali smo, između ostalog, o mjerama koje podrazumijevaju moratorijum na prinudnu naplatu prema licima koja su ostala bez posla usled korona krize, produženje roka otplate potrošačkih kredita na 10 godina (sa sadašnjih šest) čime bi smanjili mjesečno kreditno opterećenje, produženje svih mjera CBCG, koje su sada predviđene da traju do 31.8.2021, na kraj 2022. godine itd. Naravno, odluku o tome donosi Centralna banka.

Kakav je Vaš stav o neradnoj nedjelji?

Neradna nedjelja je jedna od mjera koju je prethodna vlada, poprilično populistički implementirala iz razloga što nije znala ili nije htjela da zaštiti prava radnika. Na taj način se pošlo iz jednog u drugi ekstrem. Taj način rješavanja problema nije dobar. Možda je jedan od najbržih načina da se sada ubrza privredna aktivnost da se ona dozvoli i u toku nedjelje. Time bi se dobio dodatni promet u ekonomiji što bi imalo pozitivne efekte na budžet i zaposlenost. U tom smislu razmišljamo.

To, naravno, moramo da radimo u razgovoru sa svim socijalnim partnerima. Nije laka mjera i nije je lako dogovoriti. Ipak, vjerujem da je mjera dobra, ali samo ako budemo išli paralelno u proces snažnije zaštite prava radnika. Jer ne može više da se desi da se, recimo, radniku oduzima pravo na odmor. Država će upotrijebiti mehanizme da takve poslodavce sankcioniše i privede normalnom tržišnom poslovanju. Država ima kapacitete za to, a gdje ima volje ima i načina. Naravno, prvo ćemo u razgovoru sa socijalnim partnerima da vidimo kakve su njihove pozicije, ali kao resorni ministar, sa svojim timom, stojim iza te mjere. Moraćemo da idemo u izmjenu zakona. To nijesu lake stvari i zahtijevaju više vremena.

Zašto se Vlada odlučila na privremeno finansiranje?

Jedini pravi izbor je bilo privremeno finansiranje. Nijesmo mogli da idemo sa budžetom prethodne vlasti koji je sadržao sve negativne strane loših politika. Sa takvim budžetom nijesmo mogli da idemo u parlament i jedino smisleno je bilo da odložimo predlaganje budžeta, u okviru zakonskih propisa, za jedan ili dva mjeseca, a najkasnije do marta, gdje ćemo da damo naš akcenat. Naš nacrt budžeta neće biti idealan, ali će biti puno bolji od ovog što smo naslijedili.

Puno nelogičnosti ima u budžetu kada je u pitanju rad javne uprave. Naš budžet će da reflektuje reformu javne uprave, kroz akte o sistematizaciji svakog ministarstva. Ne možete da imate direktorat koji vodi visokorukovodni kadar, prima preko hiljadu eura i vodi samo jednog ili dva čovjeka. To je nedopustivo, i to je neracionalno trošenje novca svih građana. Takođe, ne možete da imate ni direkcije sa jednom ili dvije osobe, a ima takvih primjera puno.

Zato, nakon optimizacije broja ministarstava, naredni logičan korak je optimizacija direkcija i direktorata, koja se već sprovodi kroz sistematizaciju i državna uprava će da bude stavljena na neke smislenije noge. Što se tiče budžeta prethodne vlasti, moraće se sprovesti revizija projekata iz kapitalnog budžeta, i njihova ravnomjernija geografska raspodijeljenost. Mnoge opštine su bez kapitalnih projekata i to će morati bolje da se rasporedi na sve opštine. Budžet je dosad bio linijski, ne programski, što ćemo promijeniti.

Takođe, moramo svi da razumijemo da ne može novac građana da se sipa u rupe bez dna. Novac građana može samo da se investira i da građani imaju povrat od tog novca.

Kako biste opisali početni period rada Vlade?

U prvoj sedmici Vlade smo dobili veliko povjerenje međunarodnih finansijskih tržišta. U trenutku najgore ekonomske krize u zemlji, sa padom ekonomije od 15 procenata, javnih dugom od skoro 90 odsto BDP-a, i jednim od najgorih kreditnih rejtinga u Evropi, uspjeli smo da emitujemo 750 miliona eura obveznica, a potražnja je bila tri milijarde. Po prvi put su najveći svjetski investicioni fondovi uložili novac u naše obveznice. Kad vam međunarodno tržište vjeruje to se broji.

Na ovaj način smo, u skoro nemogućoj situaciji, obezbijedili redovno finansiranje budžeta redovne plate i penzije, redovno servisiranje svih dugova, deficita budžeta za narednu godinu. U drugoj sedmici je Vlada dobila veliku podršku od EU, gdje smo u vrijeme lockdown-a dobili prijem od najvećih zvaničnika EU u Briselu. Premijer je ovom svojom prvom zvaničnom posjetom pokazao gdje Vlada ide, a EU je istovremeno pokazala da hoće da nas vidi tamo. Imao sam veliku čast da budem dio premijerovog tima u okviru ove posjete Briselu. Vlada ima snažnu podršku građana, tržišta i međunarodne zajednice.

Šta će biti sa Aerodromima?

Mi smo za Aerodrome naslijedili proces gdje je, u saradnji sa IFC-om, pokrenuto davanje pod koncesiju i gdje su tri ponuđača u igri. U prvoj polovini naredne godine ćemo, pretpostavljam, imati jasnije informacije u kom pravcu ćemo da i demo. Prethodna vlada je u nacrtu budžeta 100 miliona eura predvidjela od koncesije za Aerodrome. Hoće li to da ostane tako ili ne, tek treba da vidimo. Stavka od 100 miliona je jako velika, jer ako ih ne prihodujete, potrebno vam je drugih 100 miliona (ali sada nakon uspješnog izdavanja obveznice bar imamo slobodu izbora). Ja lično vjerujem da je najbolji put za Aerodrome da se izabere pravi strateški partner za unapređenje poslovanja kroz javno privatno partnerstvo.

Nekako se čini da su prethodne vlade često postupke privatizacije ili drugog oblika valorizacije državnih resursa vodile, ne zbog krajnjeg unapređenja vrijednosti tih resursa, već samo zbog samih poslovnih transakcija. Iako je često u teoriji model postupaka bio dobar, ali su kroz loše odabire strateških partnera i loše izvođenje samih postupaka, stvorili u društvu negativnu konotaciju za kompletan proces.

IZvor: Dan, CdM