On je, na otvaranju Svjetskog kongresa preduzetnika u Podgorici, kazao da država treba da stvori povoljan ambijent za razvoj privrede, dodajući da preduzetnici nijesu samo pokretači ekonomskog razvoja, već temelj svakog naprednog društva.

“Vaša energija, inovativnost i poslovni uspjeh ne mogu se razvijati u vakuumu. Vaš uspjeh zavisi od toga koliko su donosioci odluka spremni da obezbijede ambijent u kojem možete slobodno djelovati, stvarati i rasti”, rekao je Milatović.

Kako je naglasio, uspješan privredni ambijent zahtijeva stabilne, funkcionalne i inkluzivne institucije koje će pružiti podršku, omogućiti realizaciju preduzetničkih ideja i osigurati da se trud isplati na pravičan način.

“Naša je dužnost da gradimo te institucije, da ih jačamo i činimo nezavisnim, jer samo takve institucije mogu izgraditi budućnost kojoj svi težimo”, saopštio je Milatović.

On je ukazao da je Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena trojici izuzetnih istraživača – Daronu Ačemogluu, Sajmonu Džonsonu i Džejmsu Robinsonu, čiji rad, kako je naveo, upućuje na ključnu ulogu inkluzivnih institucija u razvoju društva i ekonomije.

“Ovi laureati su nam još jednom pokazali da uspjeh društva ne zavisi samo od sposobnosti pojedinaca, već od toga kako su postavljene i organizovane institucije koje podržavaju te pojedince”, rekao je Milatović.

Kako je dodao, inkluzivne institucije su oslonac dugoročnog ekonomskog razvoja.

“One stvaraju okruženje u kojem preduzetnici, mogu slobodno poslovati, razvijati svoje ideje i doprinositi društvu, bez straha od političkog uticaja ili nejednakih pravila”, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, kada institucije postanu politizovane, izrabljivačke, kada mali broj ljudi na vlasti kontroliše resurse, cijelo društvo tone u stagnaciju.

“Takva društva mogu ostvariti kratkoročne koristi za elitu, ali dugoročno, većina građana ostaje uskraćena za prilike za razvoj i napredak”, rekao je Milatović.

On je istakao da je obaveza donosilaca odluka da osiguraju postojanje snažnih, nezavisnih i inkluzivnih institucija koje će pružiti podršku privredi i građanima.

“Bez tih temelja, ekonomski napredak postaje nemoguć, a društvo ostaje u stanju stagnacije”, rekao je Milatović.

Kako je istkao, u tom kontekstu, proces pridruživanja Evropskoj uniji (EU) za Crnu Goru nije samo politički cilj ili formalna obaveza, već prilika da osnaži institucije, unaprijedi zakonodavni okvir i stvori poslovno okruženje koje je stabilno, transparentno i inkluzivno.

Milatović je kazao da Crna Gora, da bi ostvarila članstvo Crne u EU do 2028. godine mora udvostručiti reformske napore.

“Do kraja 2026. godine, moramo završiti sve obaveze iz evropske agende. Vjerujem da ćemo se sve saglasiti da je suština tih obaveza, kao i našeg ekonomskog upravljanja, sadržana u jačanju vladavine prava”, rekao je Miltović.

Prema njegovim riječima, bez vladavine prava nema preduzetništva, stabilnosti, prosperiteta, ni ekonomskog razvoja.

Milatović je rekao da je, na putu približavanja visokim evropskim standardima i punopravnom članstvu u EU, regionalna saradnja od suštinskog značaja i da Crna Gora već učestvuje u preko 40 regionalnih inicijativa.

“Zajedničko regionalno tržište predstavlja ambiciozan, ali i daleko najrazrađeniji regionalni poduhvat, koji obuhvata gotovo sve ključne oblasti politike – od digitalne tranzicije, trgovine i ulaganja, do inovacija, preduzetništva i zelene tranzicije”, kazao je Milatović.

Taj projekat, kako je rekao, ima potencijal da dodatno ubrza i unaprijedi ekonomsku saradnju u regionu, kao i da postane snažan katalizator rasta i jačanja regionalne trgovine.

On je naglasio strateški značaj priključenja Crne Gore Jedinstvenom prostoru za plaćanje u EUR od 1. januara naredne godine.

“Kao prva zemlja sa Zapadnog Balkana koja je pristupila ovom sistemu, Crna Gora je ostvarila ključni iskorak ka produbljenju institucionalne i tržišne sinergije sa jedinstvenim evropskim tržištem”, naveo je Milatović.

On je poručio da je Crna Gora na prekretnici.

“Ulazimo u najvažniji period našeg društvenog razvoja. Moramo sprovesti suštinske reforme koje će oblikovati našu političku i ekonomsku budućnost”, rekao je Milatović, dodajući da se država suočava i sa izazovima.

On je ukazao na usvajanje zakona kroz hitne procedure, bez adekvatne javne rasprave, čime se, kako je rekao, izostavilo učešće privrednih udruženja u kreiranju poslovnog ambijenta.

“Ovaj trend mora biti odmah zaustavljen. Donošenje zakona bez temeljne analize i konsultacija sa relevantnim akterima ugrožava napredak naše države”, rekao je Milatović.

On je rekao da je svjestan izazova s kojima se Crna Gora suočava u pojedinim sektorima privrede.

“Sektor energetike bilježi smanjenje profitabilnosti uprkos porastu broja zaposlenih”, rekao je Milatović, dodajući da to jasno ukazuje na potrebu za hitnim unapređenjem efikasnosti i održivosti kroz instrumente korporativnog upravljanja.

“Kao zemlja sa jednim od najvećih udjela državnih preduzeća u ekonomiji, ali i jedinstvenim potencijalom u energetskom sektoru, njegovo efikasno vođenje nije samo neophodno – ono je imperativ za budući ekonomski razvoj”, poručio je Milatović.

To je, kako je istakao, ključno za tranziciju ka zelenim izvorima energije.

“Turizam, kao značajna grana ekonomije, suočava se sa padom profitabilnosti. Ako ne djelujemo odmah, rizikujemo da izgubimo svoju poziciju na međunarodnom turističkom tržištu”, upozorio je Milatović.

Prema njegovim riječima, pažnja mora biti usmjerena ka unapređenju konkurentnosti i kvaliteta usluga, jer je to jedini način da “zadržimo Crnu Goru kao poželjnu destinaciju u očima svijeta”.

“Ne smijemo koristiti komparativnu prednost ovog sektora u našoj privredi da kroz povećanje poreza izvlačimo dodatan novac, a samim tim smanjujemo njegovu konkurentnost”, rekao je Milatović.

On je istakao i da se sektor proizvodnje suočava sa ozbiljnim izazovima, uključujući konstantan pad pokrivenosti uvoza izvozom.

“Ovaj trend mora biti preokrenut kroz strateške intervencije. Nasuprot tome, svjedoci smo povećanju akciza proizvođačima vina, koja dovodi u nezavidan položaj male proizvođače ali i naš najveći privredni brend – “Plantaže””, rekao je Milatović.

On je ocijenio da nije pametno stavljati dodatne tegove proizvođačima, čiji stubovi već posustaju pod nagomilanim teretom decenija pogrešnog ekononskog razvoja.

“Uradimo sve da pomognemo našoj privredi, a ako ne znamo kako – onda im ne odmažimo”, poručio je Milatović, podsjećajući da se crnogorska privreda suočava sa nedostatkom radne snage, niskom produktivnošću i neefikasnim javnim sektorom.

“Umjesto da državni aparat bude oslonac i podrška, privreda je postala talac odlaganih reformi javne uprave. Potrebno je bez odlaganja našoj mikro i maloj privredi omogućiti linije povoljnog finansiranja, da konačno stavimo u funkciju kreditno- garantni fond i omogućimo podršku da uzimaju konkurentne kredite i pokrenu investicioni ciklus”, naglasio je Milatović.