Nova banka Banjaluka je domaća banka koja je u posljednjih pet godina imala najveći rast u BiH. Konstantno širenje mreže, rast aktive, povoljni uslovi kreditiranja i štednje, praćenje svjetskih bankarskih trendova su sigurno s razlogom pozicionirali Novu banku kao lidera u RS i treću u BiH.
Sav taj streloviti uspjeh Nove banke poklopio se sa dolaskom na njeno čelo Milana Radovića, koji je za sve svoje uspjehe ove godine dobio i priznanje “Nezavisnih novina” za privrednika godine.
Šta za Vas znači priznanje “Nezavisnih novina” za privrednika godine?
Za nas je to jedno od najznačajnijih priznanja koje smo dobili. Za proteklih sedam-osam godina, koliko smo razvijali banku i pozicionirali na tržištu u BiH, za nas je to jedna velika nagrada i satisfakcija za budući rad. Šta Vi lično smatrate kao veliki uspjeh banke? – Mi smo imali kontinuiran rast bilansa, krenuli smo sa nekih 40 organizacionih jedinica, a sada imamo 67 organizacionih jedinica. Bilansna suma nam je narasla gotovo za tri puta. Ukupna aktiva, ukupni krediti su rasli više od tri puta, broj klijenata fizičkih lica je rastao za više od četiri i po puta, a broj klijenata privrede za četiri puta.
Kako ste to postigli?
Mi smo procijenili da bismo razvojem mreže i njenim restrukturiranjem mogli dobiti nove klijente. Sam rast mreže je donio i veći broj klijenata. Prioritetno smo rasli u domenu fizičkih lica i u domenu malih i srednjih preduzeća. Dio smo uložili u opštine, koje su imale određene projekte, dio smo uložili u velike klijente, tako da smo imali sinhronizovan rast bilansa i kredita kako bismo dostigli nivo koji danas imamo.
Da li je neka domaća banka imala ovako snažan rast kao Nova banka?
Kao domaća banka sigurno niko nije imao ovako veliki rast. Mi moramo biti svjesni da je u jednom momentu došlo do ulaska velikih grupacija koje su se veoma lako i brzo pozicionirale na tržištu imajući kapital i izvore koje posjeduju. Mi smo kontinuirano rasli svake godine povećavajući osnovni kapital za nekih desetak miliona, a dopunski za nekih četiri do pet miliona. Znači, banka je za pet godina povećala ukupan kapital sa 60 miliona na 180 miliona. To povećanje kapitala nam je donijelo rast ovog bilansa, jer prvo se mora povećati kapital pa onda i druge bilansne pozicije mogu rasti.
Banka je sistemski velika, mi smo zadržali status lidera u RS i postali smo treći na nivou BiH. Mi smo zadržali pozicije, obezbijedili smo uslove da zadovoljimo sve zahtjeve koje donosi novi Zakon o bankama, ispunili smo zahtjev Centralne banke BiH da povećamo obavezne rezerve. Nova banka je prestrukturirala svoj bilans u ovoj godini kako bi se pripremila za narednu
Pomenuli ste novi Zakon o bankama. Vi ste aktuelni predsjednik Udruženja banaka BiH. Kakav je Vaš stav o najavljenim izmjenama zakona?
Mi smo u Udruženju razmatrali novi zakon i šta on znači i određene odredbe. Prije svega povećavaju se kapitalni zahtjevi, što će neupitno dovesti do promjene strukture bilansa i same strukture kredita, jer će banke same da kreditiraju one segmente koji zahtijevaju manje kapitala. Mi smo stava da se određene stvari moraju prilagoditi određenim evropskim direktivama, ali smo i stava da ono što je nepotrebno ne treba pooštravati s obzirom na situaciju u kojoj se zemlja nalazi. Određeni bazelski kriterijumi ne treba da budu mnogo oštriji nego što je to u EU. Određeni kriterijumi za procjenjivanje imovine banke ne treba da budu oštriji nego u EU.
Možete li navesti neke konkretne primjere za koje smatrate da ne doprinose poboljšanju u bankarskom sektoru?
Konkretan primjer vam je da se imovina banke koja je osigurana dosadašnjim zakonom tretirala kao sigurna i tu je ponder za kapital bio nula. Sada je 100 odsto, kao da je sva imovina u BiH apsolutno nesigurna. Druga primjedba je da je udio fiksne imovine banke, koja je pretpostavka za rast i razvoj, do sada mogla biti 50 odsto osnovnog kapitala, a sada je smanjen na 40 odsto. To su samo odluke koje suštinski ne utiču na sigurnost bankarskog sektora.
Da li se slažete sa nekim predloženim odredbama?
Postoje odredbe koje mi podržavamo i to one vezane za restrukturiranje banaka i za način supervizije, koje daju veća ovlaštenja agenciji za bankarstvo, veću odgovornost i upravi i Nadzornom odboru i tu nismo stavljali primjedbe. Smatramo da smo odgovorni ljudi i da odgovorni ljudi treba da upravljaju bankarskim sistemom i tu nema nikakvih primedbi. Međutim, neke stvari pooštravati na ovom tržištu koje nisu potrebne će uticati na nivo kreditiranja.
Recimo, imaju i određene odredbe zakona koje su u koliziji sa Zakonom o privrednim društvima. U Zakonu o privrednim društvima stoji da direktor zastupa privredno društvo, a u Zakonu o bankama se predviđa da direktor ne zastupa banku, već dva člana, što znači da direktor ne može ništa sam potpisati. To smanjuje efikasnost rada i mi smo na to ukazali.
Takođe, predviđa se da u upravnom odboru banke jedna trećina članova bude nezavisna. Šta to znači, da od pet članova dva moraju biti ljudi koji nisu uložili marke u banku. Pa da li ima igdje u privrednom društvu da vlasnik firme ne može da utiče na upravljanje firmom. Zamislite neku stranu banku sa ogromnim kapitalom u čijem upravnom odboru treba da sjede dva nezavisna člana. Pitanje je da li su te promjene kozmetičke ili suštinske, te smatramo da su takve odredbe teško provodive.
(eKapija)