Iako je dogovor socijalnih partnera o radu nedjeljom za vrijeme turističke sezone svojevremeno postignut, do njegove realizacije ipak nije došlo. Podsjećanja radi, rješenje se odnosilo na ovogodišnju ljetnju i narednu zimsku sezonu a predviđalo je da poslodavci i zaposleni samostalno donose odluku o tome da li će nedjeljom raditi (tri mjeseca ljeti i dva zimi), kao i da se zaposlenima koji se na to odluče omogući 80% uvećana dnevnica.

Nažalost, umjesto da se bavimo efektima, danas procjenjujemo prilike i šanse izgubljene zbog ignorantskog odnosa poslanika prema konsenzusu socijalnih partnera, ali i prema Socijalnom savjetu Crne Gore kao tijelu koje se upravo bavi pitanjima od značaja za ekonomski i socijalni položaj zaposlenih i poslodavaca, izjavio je u intervjuu za portal ADRIA predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Slobodan Mikavica.

“Prema informacijama koje nam svakodnevno stižu od strane privrednih subjekata, insistiranje na zabrani rada nedjeljom u toku turističke sezone loš je i ekonomski potpuno neopravdan potez. Iako ljetnja sezona još uvijek traje, već sada je jasno da mogućnosti turističke industrije nisu iskorištene adekvatno i u punom kapacitetu, što će se svakako odraziti na ukupne prihode od turizma i niz drugih benefita kojih će privreda, ali i zaposleni i sama država ostati uskraćeni”, istakao je naš sagovornik.

Mikavica je podsjetio da je javnosti dobro poznat stav UPCG i njenog članstva o neradnoj nedjelji kao institutu uvedenom suprotno volji velikog dijela privrednika iz sektora trgovine, kojeg u najkraćem roku treba mijenjati i time omogućiti ispunjenje realnih potreba i poslodavaca i zaposlenih – naročito tokom turističke sezone.

“Praksa je pokazala da zatvorena vrata prodajnih objekata ograničavaju turistima kupovinu, državu uskraćuju za poreske prihode, te proizvode brojne druge efekte koji se, na samom kraju lanca, negativno manifestuju i na imidž naše zemlje kao turističke destinacije. Slikovit primjer tome bila je praznična sedmica u julu tokom koje su zabilježena čak tri neradna dana, što je za špic sezone apsolutno neprihvatljivo. Zbog svega navedenog, UPCG će tražiti da nova vlada, u što hitnijem roku nakon njenog formiranja, pristupi iznalaženju rješenja kojim će se ova problematika regulisati, a time i stvoriti uslovi da se makar predstojeća zimska (i ljetnja) turistička sezona spremno dočeka. Do tada, pozivamo Ustavni sud da se konačno izjasni i donese odluku po inicijativi UPCG za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koju smo podnijeli prije pune četiri godine”, naglašava Mikavica.

Predsjednik UPCG je ocijenio da je turizam strateška grana privrede čiji poslovni efekti, kroz veći obim ekonomskih aktivnosti, pozitivno utiču na održivost privrednih subjekata, zapošljavanje, rast zarada, kao i rast BDP-a.

“Zato je u čitavoj priči o neradnoj nedjelji zaista neozbiljno, pa čak i licemjerno, pozivati se na zaštitu prava radnika, a istovremeno uskraćivati pravo na rad samo jednoj kategoriji privrednika dok se to isto pravo dozvoljava drugim preduzećima (npr. benzinskim pumpama, mesarama u sklopu pijaca koje vrše prodaju i ostalih prehrambenih artikala, itd.). Ovakve intervencije predstavljaju čist primjer diskriminacije i dvostrukih aršina, čemu se UPCG oštro protivi. Zato podsjećamo da nadležni, umjesto ograničavanja rada i miješanja u radno vrijeme privrednika, treba da stvore uslove da poslodavci sami donose odluke o radu nedjeljom i po tom osnovu isplaćuju adekvatnu nadoknadu u vidu uvećanih dnevnica zaposlenima”, podvukao je Mikavica.

Nakon što ste u aprilu stupili na funkciju predsjednika UPCG kazali ste da “svi u Crnoj Gori treba da shvatimo da primat treba da damo ekonomiji, a ne politici. Politika mora biti u službi privrede, onih koji stvaraju, zapošljavaju, pune državni budžet“. Generalno, po vašoj ocjeni, koliko su političari svjesni da bi trebali biti servis privrede, a ne obrnuto?

Crnogorski političari već godinama unazad praktikuju da u susret ili tokom izbornih ciklusa usvajaju odluke koje se tiču ekonomije, a ne počivaju na uključenosti predstavnika privrede, konsenzusu socijalnih partnera, a često ni interesima ukupnog društva. Vrijeme je da se na takva postupanja stavi tačka, i to trajno, kako se u narednom periodu ne bi dešavalo da parlament i drugi državni organi odluke koje zahtijevaju širi društveni konsenzus donose bez prethodnih konsultacija, pa čak i na način da apsolutno zanemare socijalni dijalog i ulogu socijalnih partnera u pregovorima o važnim ekonomsko-socijalnim pitanjima.

UPCG je krovna poslodavačka organizacija koja duže od dvije decenije pruža aktivnu podršku procesima usmjerenim na stvaranje podsticajne preduzetničke klime, jačanje konkurentnosti, ekonomski rast i razvoj, kao i napredak ukupnog društva. Iako period za nama nije bio nimalo lak, pokazali smo da je UPCG istinski reprezent poslodavačkih interesa koji otvoreno ukazuje na probleme i predlaže konkretna rješenja, a uz to je i odgovoran partner Vladi i sindikatu. Na takav odnos može da računa i nova, buduća vlada.

U to ime, podsjećam da prioriteti rada donosioca odluka u narednom periodu treba da budu stvaranje stabilnog i predvidivog ambijenta koji podstiče ekonomske aktivnosti, kao i veća uključenost predstavnika privrede u donošenje odluka koje imaju direktne posljedice na poslodavce i zaposlene. U Uniji smatramo da se prosperitet i bolja budućnost svih naših građana može graditi isključivo na osnovama saradnje privatnog sektora i Vlade. To se vidjelo i u periodu globalne ekonomske krize iz 2008. godine, Covid19 pandemije, a zatim i krize nastale ratom u Ukrajini, kada su naši poslodavci pokazali solidarnost, odgovornost i hrabrost koju političari ali i Vlada moraju uvažavati, a nikako kažnjavati odlukama i propisima koji unose neizvjesnost, usporavaju ili otežavaju njihovo dalje poslovanje.

Zato naglašavam: Privrednici ne smiju biti taoci nestabilne političke situacije, već im se mora pružiti podrška i stvoriti uslovi za neometan rad. To je mjera očekivanog postupanja kojim se podstiče privredna aktivnost, gradi okvir za (veće) budžetske prihode i obezbjeđuje stabilnost ukupnog ekonomskog sistema.

Nadam se da su političari, ali i svi sadašnji i budući donosioci odluka i kreatori politika konačno shvatili da su Crnoj Gori potrebne uspješne, inovativne i konkurentne kompanije, a zatim i da dobre poslovne inicijative takvih kompanija kontinuirano treba podsticati, a ne usporavati i gušiti. Ako je tako, oni će u Uniji poslodavaca imati sagovornika za dijalog po svim ključnim ekonomskim temama i biti saradnik i odgovoran partner u procesima koji slijede.

U kom pravcu treba sprovoditi reforme u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta?

Za sva dalja postupanja po pitanju unapređenja poslovnog ambijenta prvi korak je stabilizacija političkih prilika, kako bi mogli da se posvetimo oblastima koje su za Crnu Goru izuzetno važne, a to su ekonomija, rješavanje strukturnih problema i nastavak započetih reformskih procesa. Iz ugla biznis zajednice, za to su nam potrebne jake institucije koje će voditi stratešku, razvoju politiku kojom se obezbjeđuje sigurnost i predvidivost poslovnog ambijenta, vladavina prava, kontinuirana podrška privredi (kroz mjere i programe prilagođene potrebama privrednika), razvoj MMSP sektora, digitalna transformacija poslovanja, suzbijanje sive ekonomije, te dalji ekonomski rast, kao i rast formalne, produktivne zaposlenosti.

Kao doprinos realizaciji navedenog, kreatori politika i donosioci odluka od UPCG mogu očekivati konkretnu podršku koja će im, između ostalog, biti pružena i kroz sadržaj strateškog dokumenta koji trenutno pripremamo, a koji će uskoro biti objavljen. Naime, Unija poslodavaca je nedavno, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO), sprovela opsežno istraživanje o poslovnom ambijentu u našoj zemlji koje karakteriše i vrlo reprezentativan uzorak kada su u pitanju kompanije – učesnice istraživanja. Tako dobijeni rezultati pomogli su u kreiranju Izvještaja koji analizira aktuelno stanje u privredi, kao i promjene nastale u odnosu na period od prije 10 godina kada je UPCG objavila svoj dobro poznati Izvještaj “5 ubica biznisa”.

Podsjećanja radi, tada smo kao pet ključnih barijera za rast i održivi razvoj preduzeća evidentirali: neadekvatan regulatorni okvir, ograničen pristup finansijskim sredstvima, veliku zastupljenost sive ekonomije, korupciju u svim oblastima i na svim nivoima, nesklad između obrazovnog sistema i potreba na tržištu rada. Dobrim poznavaocima ekonomskih prilika u zemlji nisu nepoznati težina i “vijek trajanja” ovih barijera, baš kao ni efekti koje je crnogorska biznis zajednica godinama trpjela po tom osnovu. Zato je naš cilj bio da ovim novim Izvještajem, kroz aktuelne podatke i jasne smjernice za aktivnosti koje treba preduzeti, na što realniji način prikažemo ekonomiju Crne Gore i kreatorima politika ponudimo sadržaj koji će im služiti kao dodatna podrška u procesima predstojećih regulatornih i drugih reformi u našoj zemlji.

Fokus našeg rada su privredni subjekti, njihova održivost i adekvatni uslovi poslovanja. Zato smo u odnosu na postupanja Vlade i nadležnih institucija glasni, direktni ali i konstruktivni – i kada im upućujemo kritike ili dajemo podršku za određene dobre poteze. Tako će biti i u narednom periodu, kako bi osigurali da reforma politika ide u pravcu koji privreda očekuje. Za bilo kakve ozbiljne i efikasne ekonomske reforme neophodne su redovne konsultacije i aktivno učešće predstavnika privrede, što je u određenoj mjeri unaprijeđeno radom Savjeta za konkurentnost u kojem participiraju UPCG i druga privredna udruženja.

Da to nije dovoljno pokazuju još uvijek prisutni problemi privrednika, o čemu govori izrazita nelikvidnost i rast broja blokiranih preduzeća (na kraju jula ih je bilo 19,78 hiljada), veliko prisustvo sive ekonomije, otežani pristup finansijama, te niz drugih barijera na nacionalnom i lokalnom nivou. Reforme koje su od interesa za privredu iziskuju strateški pristup i politike koje se ne donose ad hoc i bez prethodne analize, već planski, odgovorno i na dugoročnom nivou. To važi i za reforme koje se tiču uprave, odnosno administracije koja mora biti znatno efikasnija i raditi u službi privrede, a ne biti njen teret.

Da bi preduzeća uspješno poslovala, rasla i ostvarivala profit, zapošljavala i doprinosila daljem ekonomskom rastu i razvoju, neophodno je stvoriti zdravo i stabilno biznis okruženje. Jasno je da takvom okruženju ne pogoduje manjak regulacije na tržištu, ali ne pogoduje mu ni restriktivno zakonodavstvo, nedostatak sluha za probleme i potrebe privrednika, odluke koje su kratkoročne ili nastale pod uticajem određenih političkih kalkulacija. Donosioci odluka to konačno moraju da shvate, kako bi usvajali upravo one politike, strategije i mjere koje su u službi održivog poslovanja i stvaranja dodatne vrijednosti, koje donose inovacije i podstiču zapošljavanje, pune budžet, a uz to i motivišu mlade da posao traže u privredi (a ne javnom sektoru) i ne napuštaju našu zemlju. To je smjer koji UPCG podržava i za koji se već punih dvadeset godina zalaže.

Adria TV