Ugledni slovenački ekonomista, dr Jože Mencinger, kazao je Portalu Analitika da je globalna recesija prouzrokovana pandemijom koronavirusa već na nivou one iz 2008. godine, te da će se, ako potraje, približiti Velikoj depresiji iz tridesetih godina prošlog vijeka.
Pad vrijednosti dionica
Profesor Ekonomskog instituta iz Ljubljane navodi da, prema posljednjim informacijama, postoji nada da bi se glavnina krize mogla okončati krajem aprila ili početkom maja. Ali to su, ocjenjuje, veoma optimistične prognoze.
„Mislim da je već sad više tvornica – koje su radile u ono vrijeme krize 2008. godine – zatvoreno. Kod nas, na primjer, Revoz i Gorenje, te desetak manjih, da ne govorimo o prekidu javnog saobraćaja i mnoštvu malih firmi. Ukoliko bi potrajala do kraja godine, sadašnja kriza približila bi se krizi iz 1930. Na to ukazuje pad vrijednosti dionica“, upozorava Mencinger.
Prognoze o dramatičnim posljedicama koronavirusa po globalnu ekonomiju stižu s brojnih adresa. Iz Međunarodnog monetarnog fonda saopštili su da će pandemija izazvati recesiju goru nego 2008, dok su iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj rekli da će svijetu biti potrebne godine za oporavak od ekonomskog šoka. Britanski Independent (ne)ironično ukazuje da će od koronavirusa više ljudi bankrotirati, nego umrijeti.
Pojašnjavajući po čemu se ova kriza razlikuje od prethodnih, Mencinger je rekao da su u kapitalizmu krize obično na strani potražnje, u socijalizmu na strani ponude, dok su sad smanjene i jedna i druga.
Najveću štetu, prema njegovim riječima, trenutno trpe sektori turizma i transporta.
„Hoteli su prazni, restorani zatvoreni. No, ukoliko su prognoze o završetku krize u aprilu i maju dobre, oni bi se mogli brzo oporaviti, čak brže nego ostale grane“, smatra Mencinger.
Nova zaduživanja
Govoreći o ekonomskim posljedicama koje će zbog novonastale situacije zadesiti države Zapadnog Balkana, naš sagovornik napominje da krhke ekonomije, uvijek i bez obzira na vrstu krize, plaćaju najvišu cijenu. On misli da će zemlje regiona vjerovatno biti prinuđene na nova zaduživanja, jer, podvlači – nemaju svog kapitala.
„Zasad se puno oslanjaju na emigraciju i doznake, a to se neće brzo promijeniti“, ističe Mencinger.
Na pitanje kojim putem da krene Crna Gora, s obzirom na to da turizam igra značajnu ulogu u njenom BDP-u, ugledni stručnjak odgovara:
„Ukoliko ostanemo kod optimističnih prognoza o okončanju krize u maju, turizam će se brzo vratiti. Sad i inače imate mrtvu sezonu“.
Slovenački ekonomista poručuje da je u aktuelnoj situaciji potreban veći stepen državnog intervencionizma. U Sloveniji se, navodi, to pokazalo s dobrim mjerama njihove vlade.
„Još više se pokazala prednost javnog zdravstva, koje uz sve probleme i manjak doktora i sestara radi veoma dobro“, ističe on za naš portal.
Govoreći o ekonomskim posljedicama koje će zbog novonastale situacije zadesiti države Zapadnog Balkana, Mencinger napominje da krhke ekonomije, uvijek i bez obzira na vrstu krize, plaćaju najvišu cijenu. On misli da će zemlje regiona vjerovatno biti prinuđene na nova zaduživanja, jer, podvlači – nemaju svog kapitala
Mjere
Vlada Crne Gore donijela je 19. marta set ekonomskih mjera za saniranje posljedica koronavirusa koji, između ostalog, uključuje odgađanje plaćanja rata kredita na tri mjeseca, odgađanje uplate poreza i doprinosa na zarade, te milion eura za jednokratnu novčanu pomoć penzionerima s najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja.
Investiciono-razvojni fond (IRF) predstavio je nakon toga novu kreditnu liniju za podršku malim preduzetnicima (ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte), kako bi mogli da isplate zarade radnicima za naredna tri mjeseca.
Iznos kredita može biti do tri miliona eura, a IRF, kako je rekao njegov direktor Zoran Vukčević, za prvi talas potreba na raspolaganju ima 120 miliona eura. Iz te institucije su najavili da će podržati i srednja i velika preduzeća.
Korona ubrzava uspon Kine, strah od raspadanja čuva EU
Recesija će nesumnjivo donijeti velike promjene u globalnom ekonomskom poretku. Kako bi on mogao da izgleda nakon krize i kakvu bi ulogu u njemu trebalo da igra Kina, iz koje je krenuo virus?
Mencinger smatra da je ta država očigledno na dobrom putu da postane daleko prva svjetska privreda. To bi, uvjeren je, postala i bez koronavirusa, koji, prema njegovim riječima, samo ubrzava proces.
„Ona je prva svladala krizu s virusom. No, sam se nadam da će se i sadašnji kapitalizam promijeniti u pravcu povećanja socijalne jednakosti. Moram da kažem da me je inače najčudniji američki predsjednik (Donald) Tramp iznenadio s jednokratnim uvođenjem univerzalnog dohotka, koji je moja opsesija na evropskoj razini već nekoliko godina“, naglašava sagovornik Portala Analitika.
Upitan da li je zbog novih okolnosti opstanak EU doveden u pitanje, Mencinger odgovara odrično, dodajući da tu zajednicu skupa drži prije svega strah od raspadanja, a da je taj strah pandemija ojačala.
„Iako je Bregzit pokazao njezine probleme, odlazak Velike Britanije čak povećava homogenost EU. Zasad su najveći problem nekadašnje ʼnoveʼ članice iz istočne Evrope, kao što su Mađarska i Poljska. Dobra je vijest i mogući ulazak Sjeverne Makedonije i Albanije, s kojima su započeti pregovori“, zaključuje slovenački ekonomista.
EU je, podsjetimo, donijela odluku da Crnoj Goru donira tri miliona eura za hitnu pomoć za zdravstvo, plus 50 miliona za dugoročni programa u skladu s potrebama, a najviše za zdravstvo, ekonomiju i preduzetnike.
Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, naveo je u pismu crnogorskom premijeru Dušku Markoviću, da bi EU Crnoj Gori u borbi protiv krize izazvane koronavirusom mogla pomoći i novcem iz Fonda solidarnosti.
Izvor: Portal Analitika
