Ekonomski memorandum „Ka strategiji održivog razvoja“ koju su uradili i juče prezentovali eksperti Svjetske banke (SB) donosi brojne preporuke ove međunarodne finansijske institucije za uređivanje svih aspekata ekonomije.
Jedna od pratećih analiza je „Podsticanje rasta produktivnosti u Crnoj Gori“ čiji je glavni autor Nicolo Dalvit, a uz pomoć kolege Besarta Avdiua.
U njemu se ističe da je produktivnost u našoj zemlji proteklih 20 godina „razočaravajuća i predstavlja propuštenu priliku za razvoj zemlje“.
„Crna Gora nije bila u stanju da uhvati korak i pokazala je najniži rast produktivnosti u regionu. Kao rezultat, radnik u Crnoj Gori ostaje skoro pet puta manje produktivan od prosječnog njemačkog radnika (ilustrativna kalkulacija koja ne uzima u obzir efekte opšte ravnoteže i promjena, poput relativnih cijena)“, stoji u analizi SB.
Ističu kako podaci o kompanijama „ukazuju na prisustvo važnih tržišnih barijera i neefikasnosti koje pogrešno alociraju proizvodne resurse i ograničavaju potencijal produktivnosti crnogorskih firmi“. To se može vidjeti u različitim tačkama životnog ciklusa firmi, što rezultira manjim brojem aktivnih kompanija, hronično slabom dinamikom ulaska i izlaska s tržišta, padom dinamike postojećih firmi i porastom tržišne moći pojedinih učesnika. To vide kao pogrešnu alokaciju resursa koja nije usmjerena ka firmama sa najvećim potencijalom produktivnosti, što značajno utiče na cijelu crnogorsku privredu.
„Podsticanje snažnog rasta produktivnosti trebalo bi da bude među glavnim prioritetima crnogorske vlade. Pored toga što omogućava privredi da efikasnije koristi kapital i rad, produktivnost određuje i životni standard stanovništva jedne zemlje. Povećanje produktivnosti privrede ključno je za stvaranje dovoljnih resursa za isplatu većih plata, smanjenje siromaštva i finansiranje socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih politika koje mogu da podstaknu inkluzivni rast“, navode autori analize.
Kako bi se povećala dinamika crnogorskog poslovnog okruženja, preporučuju politike koje će smanjiti tržišne neefikasnosti i izjednačiti konkurente.
„Ove intervencije treba da se odnose na postojeće barijere za ulazak na tržište – i direktne i indirektne – kako bi se favorizovali preduzetništvo i otvaranje novih firmi. Takođe bi trebalo raditi na postojećim tržišnim subvencijama i ograničiti sposobnost firmi da se izoluju od konkurentskih prijetnji i tako steknu pretjeranu moć na tržištu“, ističu stručnjaci SB.
Kako bi to i uspjeli, preporučuju: smanjenje troškova za startup-ove, poboljšanje sprovođenja antimonopolskih zakona, eliminisanje subvencija na regulisanim tržištima i smanjenje neizvjesnosti i dužine stečajnih postupaka.
Podsjećaju i da upravo politike koje poboljšavaju produktivnost i stimulišu preduzetništvo imaju „velike pozitivne efekte na otvaranje novih radnih mjesta i plate“.
„Gustina preduzeća – broj preduzeća po stanovniku – u Crnoj Gori je među najnižim u regionu i ostaje nedovoljna za otvaranje adekvatnog broja radnih mjesta kako bi se zadovoljile potrebe radno aktivnog stanovništva. Prosječne plate takođe su opadale posljednjih godina, što je trend koji su pokretale upravo neproduktivne firme. Istovremeno su se povećale plate stručnih radnika koju plaćaju produktivne firme. Politike koje stimulišu preduzetništvo i promovišu rast produktivnosti – a ujedno ograničavaju tržišnu moć firmi na tržištu proizvoda i rada – mogu pomoći u rješavanju problema zapošljavanja u Crnoj Gori i istovremeno podsticati rast plata“, navodi se u analizi u koju je portal Bankar.me imao uvid.
Zombi firme
Eksperti SB dali su tri ilustracije produktivnosti i tržišta u Crnoj Gori. Prva se odnosi na neformalnost u poslovanju, koju crnogorske firme smatraju značajnom preprekom. Druga predstavlja probleme niske produktivnosti u turističkom sektoru koji, s druge strane, značajno raste.
Treći se, pak, bavim velikim brojem „zombi firmi“ koji dodatno utiču na loše rezultate crnogorske privrede u cjelosti. Riječ je o onim preduzećima kojima je imovina blokirana zbog pravnog postupka koji je u toku.
„Iako su ovi postupci dio pravnih radnji koje se pokreću kao odgovor na neplaćanje dospjelih obaveza, eventualno nelegalnog poslovanja ili kao dio stečajnog postupka, sporo rješavanje ovih situacija može spriječiti alokaciju resursa ka produktivnijim aktivnostima. Ovaj problem se ne smije marginalizovati, s obzirom na veliki udio firmi sa blokiranom imovinom. Prema zvaničnoj evidenciji, u 2019. oko 10 odsto firmi imalo je bar zamrznutu imovinu u jednom periodu te godine. Firme sa zamrznutom imovinom su posebno česte u komunalnom, građevinskom, smještajnom i prehrambenom sektoru, gdje čine oko 15 posto ukupno registrovanih firmi“, ističe se u analizi.
Kako navode, zamrzavanjem sredstava neaktivnih ili kompanja koje mogu samo povremeno da posluju, usporava se alokacija imovine i resursa ka produktivnijim aktivnostima. Posebno zabrinjavajućim smatraju situacije kada je imovina zamrznuta kao dio dugotrajnog stečajnog postupka.
Grafikon prikazuje odnos između učešća zamrznutih firmi u određenim sektorima i mjere unutarsektorske pogrešne alokacije – obrnuta od komponente između Melitz-Polanec procijenjene za svaki sektor.
„Rezultati pokazuju pozitivnu korelaciju od 0,35 između ove dvije mjere, što znači da su sektori sa većim udjelom zombi firmi ujedno sektori sa visokim nivoom dinamičke pogrešne alokacije resursa. Veličina ovog odnosa je takođe važna. U prosjeku, sektori sa niskim učešćem zombi firmi premještaju resurse prema produktivnijim firmama, dok je situacija obrnuta za sektore sa visokim udjelom zombi firmi. Iako odnos između udjela zombi firmi i pogrešne alokacije resursa nije povezan, sugeriše da bi zadržavanje ili odlaganje premještanja resursa iz zombi firmi ka produktivnijim aktivnostima moglo imati velike negativne efekte na ukupni rast produktivnosti“, zaključuje se u analizi Svjetske banke.
Bankar.me
