Inspekcija rada je tokom prošle godine zatekla 2.122 radnika angažovanih “na crno”. Riječ je o 1.370 stranaca i 752 crnogorska državljanina, a među njima je bilo i djece, pišu Dnevne novine.
Nakon preduzetih mjera, kako se navodi u godišnjem izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, njih 689 zasnovalo je radni odnos. Zbog utvrđenih nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja i zaštite i zdravlja na radu inspekcija je poslodavce kaznila sa gotovo milion i 382. 000 eura.
U neformalnom radu zatečeno je 44 djece i to uglavnom tokom sezone na primorju, od kojih 16 muškog i 28 ženskog pola, starosti od 15 do 18 godina. U tim slučajevima inspektori su preduzeli mjere iz nadležnosti, te su poslodavci novčano kažnjeni uz nalaganje mjere pribavljanja potrebne dokumentacije, ljekarsko uvjerenje i saglasnost roditelja.
“Treba napomenuti da djeca nijesu zatečena na teškim i opasnim poslovima, već su to bili poslovi prodavca ili pomoćnog radnika u trgovinskim objektima i drugim prodajnim mjestima za promet voća, igračaka i bižuterije, pa Inspekcija rada nije evidentirala slučajeve koji bi se mogli tretirati kao najgori oblik radnog angažovanja djece u bilo kojoj djelatnosti”, piše u dokumentu.
Inspekcija rada je u 2018. godini u cilju suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada izvršila 11.013 inspekcijskih pregleda, pri čemu je u više od polovine utvrdila nepravilnosti. Najčešće nepravilnosti utvrđene u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja su angažovanje osoba bez zaključenog ugovora o radu i neprijavljivanje na obavezno socijalno osiguranje, zatim radno angažovanje stranaca bez prethodno pribavljene dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, kao i kašnjenje u isplati zarada i uplati doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, piše u izvještaju Uprave za inspekcijske poslove. U dokumentu se dodaje da su inspektori o slučajevima kad je isplaćena zarada, ali ne i uplaćivani doprinosi, obavještavali Poresku upravu.
Utvrđene nepravilnosti odnosile su se i na neuručivanje obračuna zarada zaposlenima, nedonošenje pisane odluke o rasporedu radnog vremena zaposlenih, kao i neutvrđivanje rasporeda sedmičnog odmora, na osnovu čega inspektori utvrđuju da li se zaposlenima uskraćuje pravo na korišćenje sedmičnog i godišnjeg odmora.
“U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti Inspekcija rada izrekla je 2.273 mjere ukazivanja i to 208 rješenja, od kojih se 139 odnosi na otklanjanje nepravilnosti, a 69 na privremenu zabranu rada, sve iz oblasti zaštite i zdravlja na radu i to zbog neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenih. Inspektori su tokom 2018.godine izdali 3.235 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 1.381.960,00 eura. Od toga 2.490 naloga ili 1.145.810 eura novčanih kazni u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja (uglavnom, zbog rada „na crno”) i 745, odnosno 236.150 eura novčanih kazni u oblasti zaštite i zdravlja na radu zbog nepreduzimanja mjera zaštite i zdravlja na radu”, navodi se u dokumentu.
U izvještajnom periodu naplaćena su ukupno 2.694 prekršajna naloga što je 83,27 odsto od broja izdatih, za 79 su podneseni zahtjevi za sudsko odlučivanje. Za 216 prekršajnih naloga koji su postali konačni i izvršni, inspektori su Centralnoj banci i poslovnim bankama podnijeli naredbe o prinudnoj naplati, a za tri je podnijet zahtjev za zamjenu novčane kazne zatvorom. Za 243 prekršajna naloga nije istekao rok za naplatu, piše u dokumentu.
“Povećanje broja zakonito zaposlenih lica po nalogu inspektora rada, što istovremeno utiče na smanjenje stope nezaposlenosti i priliv sredstava u državni budžet po osnovu uplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, neposredni su efekti nadzora Inspekcije rada u dijelu radnih odnosa i zapošljavanja. Pored toga, inspekcijski nadzor je uticao na ostvarivanje prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada”, zaključuje se u izvještaju inspekcije.
