Program ekonomskog državljanstva potrebno je ponovo pokrenuti i insistirati na njemu, kazala je Vesna Daković, ekonomska savjetnica u Montenegro Biznis Alijansi MBA.
Ona je kazala da je program „ekonomskog državljanstva“ bio pokrenut u Crnoj Gori, ali da je veoma brzo i suspendovan usljed potrebe za usaglašavanjem sa Evropskom unijom. Navodeći podatke sa Forbsovog sajta Daković je kazala da svaka zemlja u Evropskoj uniji ima pravo da ponudi svoje državljanstvo stranim državljanima.
„Tako, u Austriji strani državljanin može dobiti austrijski pasoš (koji je visoke reputacije) ukoliko investira minimum tri miliona eura kao donaciju u humanitarne svrhe ili ako ima direktne investicije u austrijsku ekonomiju od najmanje deset miliona eura. Španija, Portugal i Grčka su samo neke od zemalja koje nude državljanstvo samo na osnovu toga što stranci imaju dovoljno novca da kupe drugu kuću u njihovoj zemlji. Portugal i Španija će odobriti državljanstvo strancima koji kupuju imovinu u njihovoj zemlji u vrijednosti od 500.000 eura. Na Kipru je ta granica 300.000 eura, a u Grčkoj 250.000 eura.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Na Malti se državljanstvo može dobiti vrlo brzo uz investiranje 650.000 eura, dok je za Bugarski pasoš potrebno izdvojiti svega 150.000 funti. Velika Britanija, Francuska i Irska, takođe nude popularnu „zlatnu vizu“ ili ekonomski pasoš sve u svrhu privlačenja kapitala iz raznih krajeva svijeta”, navodi Daković.
Dodaje da za ovom praksom ne zaostaju ni Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija, koje uglavnom strancima daju državljanstvo ukoliko ulože u njihove ekonomije milion domincilne valute.
Daković je podsjetil da je u Crnoj Gori u toku realizacija nekoliko infrastrukturnih projekata, a kao primjere navodi Porto Montenegro, Portonovi i Luštica bay.
„Ovi projekti namjenjeni su elitnom, prije svega, jahting turizmu. Ovakvi projekti, koji su gradovi za sebe, će privući veliki broj, uglavnom, inostranih građana. Neki od njih će biti zainteresovani i da kupe stanove u pomenutim kompleksima, a neki i da investiraju u biznis u Crnoj Gori. Ukoliko budemo spremni da obezbijedimo dobar i kavlitetan poslovni ambijent, investiranje uz porez na dobit od 9 odsto (kao najniži u Evropi) postaje veoma primamljivo. Zašto onda tim ljudima ne dozvoliti da, ukoliko to žele, dobiju i crnogorsko državljanstvo? Zar je potrebno uopšte objašnjavati korist, kako ekonomsku tako i društvenu, od ovakvih investitora? Od ovakvih građana – rezidenata?”, upitala je Daković.
Ona je kazala da će ukoliko ne shvati značaj privlačenja stranog kapitala, Crna Gora samo kasniti za drugim zemljama, koje su to već odavno dobro razumjele.
„Pojedine regije u politički zatvorenoj Kini su šampioni u privlačenju stranih investitora. Kina se smatra sada drugom svjetskom silom. Možda je upravo to tajna uspjeha na novoj globalnoj pozornici!”, zaključila je ekonomska savjetnica u MBA.
