Centralne banke širom svijeta, pa i stanovništvo nekih zemalja, odavno nisu kupovali tako velike količine zlata kao prošle, a trend je ubrzan i tokom prvog kvartala ove godine.

Uz saglasnost Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF), a na osnovu zadatka koji im je dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, količinu zlata u državnim rezervama će sa sadašnjih 20 tona na 30 tona do kraja godine iz razloga ekonomske sigurnosti povećati i Narodna banka Srbije. Naredni cilj je 50 tona zlata u rezervama.

Kako je ova vijest imala veliki odjek u Srbiji, tako i vijest britanskog Daily Express-a, da je Rusija tokom prvog kvartala ove godine povećala količinu zlata u svojim rezervama za 145,5 tona, ima danas veliki odjek u svijetu. Mada Rusija daleko od toga da je vlasnik najvećih rezervi zlata.

„Krupne kupovine zlata od strane vlada i centralnih banaka – to je rijetko kada dobar znak za u cijelom svetu i za saradnju”, rekao je za Daily Express Adrian Eš šef analitičkog odeljenja medjunarodne brokerske kompanije Bullion Vault.

„Zlatno pravilo glasi: u koga zlato u toga i vlast“, dodao je Eš i podsjetio da danas ubjedljivo najveće rezerve u zlatu imaju Federalne rezerve Amerike – 8.133,5 tona. Posle Feda, ali na dalekom odstojanju su rezerve njemačke Bundesbank u zlatu koje iznose 3.369,7 tona.

Prema informacijama Ruske centralne banke, Rusija je ove godine povećala rezerve u zlatu za 70 tona na 2.183 tone.

Da bi Rusija, po količini rezervi zlata, stigla SAD, potrebno je da u narednih 20 godina kupuje sve zlato na svjetskom tržištu, ocijenili su stručnjaci u Moskvi.

Moskva se posljednjih godina, pritisnuta stalnom prijetnjom novim američkim sankcijama, ubrzano oslobadja američkih obveznica i dolara, kao toksične aktive – 2010. godine je Rusija imala plasiranih u američke obveznice 176 milijardi dolara, početkom jeseni 2018. godine samo 14 milijardi dolara.