U posljednjih pet mjeseci cijena nafte pala je za više od 25 posto te se spustila na ispod 80 dolara po barelu, pa i još niže. Ostane li na tom nivou, to će imati značajne posljedice, neke dobre, a neke loše po mnoge zemlje širom svijeta. Međutim, nastavi li padati, što je izgledno, geopolitičke posljedice na neke od država izvoznica nafte mogle bi biti drastične.
Cijena nafte u bilo kojem trenutku zavisi o očekivanjima tržišnih učesnika u pogledu buduće ponude i potražnje. Upravo zbog uloge tih očekivanja tržište nafte jako se razlikuje od ostalih. Na primjer, na tržištu svježeg povrća cijene odražavaju ponudu i potražnju na temelju roda.
Za razliku od toga, proizvođači nafte i ostali učesnici mogu uskratiti ponudu smatraju li da će cijena kasnije porasti ili dodatno opskrbiti tržište procijene li da će cijena dodatno pasti. Naftne kompanije širom svijeta uskraćuju ponudu tržištu smanjenjem količine nafte koju crpe iz tla. Proizvođači nafte isto tako mogu zadržati svoj proizvod u tankerima na moru ili u drugim skladišnim objektima. Ili mogu poslati još nafte na tržište povećanjem proizvodnje. odnosno pražnjenjem skladišta.
Niske kamatne stope
Tržišna očekivanja koja se odražavaju u današnjoj cijeni nafte odraz su buduće potražnje i pojačane ponude u budućnosti. Naime, slabija potražnja odraz je i trenutno oslabljene ekonomske aktivnosti, u Evropi i Kini, no što je još važnije, dugoročnih promjena na području tehnologije, uslijed kojih će doći do boljeg iskorištavanja goriva u automobilima te pojačane upotrebe solarne energije i ostalih izvora koji ne zavise o nafti.
Povećanje potencijalne buduće ponude nafte odraz je i novih proizvoda iz škriljaca, razvoja kanadskih ležišta bitumena i najnovije odluke Meksika da će prepustiti stranim naftnim kompanijama razvoj svojih energetskih izvora. Sve ove promjene u ponudi i potražnji ukazuju na to da će u budućnosti cijena nafte biti niža nego što su akteri u ovom industrijskom sektoru očekivali prije samo nekoliko mjeseci. Neke od najnovijih promjena u očekivanoj budućoj ponudi i potražnji mogle su se predvidjeti i puno ranije. No ne može se znati kada će doći do promjene stavova i očekivanja. Istorijske fluktuacije cijene nafte odraz su ne samo objektivne stvarnosti, već i tih psiholoških obrta.
Današnja cijena nafte povezana je i s predviđanjima o budućim kamatnim stopama. Naime, proizvođači nafte imaju izbor u pogledu ulaganja: povećati proizvodnju sada, prodati zalihe nafte po trenutnoj cijeni i uložiti zaradu u trenutno niske kamate ili ostaviti naftu u zemlji u vidu investicije. Niske kamatne stope podsticaj su proizvođačima da ostave naftu u tlu. Kada trenutno abnormalno niske kamate na dugoročne obveznice porastu, što će se dogoditi u narednih nekoliko godina, proizvođači će imati više koristi od povećanja ponude nafte i ulaganja posljedičnog dohotka u više stope. Ne dođe li do promjene očekivanja o samim temeljima buduće ponude i potražnje, porast kamatnih stopa podstaći će daljnji pad cijene nafte.
Podsticaj potražnji
Niska cijena nafte predstavlja dobru vijest za ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država jer ukazuje na viši realni dohodak američkih potrošača. U SAD-u zbog niske cijene nafte realni dohodak se prebacuje iz ruku proizvođača nafte u ruke građana, što uzrokuje porast u kratkoročnoj potrošnji jer građani troše veći udio svog dohotka u odnosu na naftne kompanije. Iz istog tog razloga, jeftinija nafta služi kao podsticaj ukupnoj potražnji u Evropi, Aziji i ostalim regijama koje uvoze naftu. Najveći gubitnici uslijed ovog pada cijene nafte uključuju nekolicinu država koje se ne smatraju prijateljima SAD-a i njegovih saveznika, kao što su Venezuela, Iran i Rusija.
Ove zemlje veoma su zavisne od prihoda od nafte jer se njime finansira državna potrošnja, posebno ogromni programi transfera. Čak i po cijeni od 75 ili 80 dolara po barelu, navedenim vladama bit će jako teško finansijski ostvariti populističke programe koji su im potrebni žele li zadržati potporu javnosti. Premda su Saudijska Arabija i još nekoliko Zalivskih zemalja takođe veliki izvoznici nafte, one se razlikuju od ostalih proizvođača, i to na dva načina. Prvo, njihov trošak crpljenja nafte veoma je nizak, što znači da će ostati profitabilne i po trenutnim, pa čak i mnogo nižim cijenama. Drugo, velike finansijske rezerve omogućavaju im da još jako dugo nastave finansirati kako domaće, tako i međunarodne aktivnosti dok istovremeno traže način kako transformirati svoje ekonomije i smanjiti zavisnost od prihoda od nafte.
Geopolitičke posljedice
Daljnji pad cijene nafte mogao bi imati znatne geopolitičke posljedice. Cijena od šezdesetak dolara po barelu naročito bi Rusiju dovela u velike probleme. Predsjednik Vladimir Putin više ne bi bio u stanju održavati programe transfera kojima trenutno može zahvatiti potporu javnosti. Do sličnih posljedica došlo bi i u Venezueli i Iranu. Ne zna se bi li postojeći režimi u navedenim zemljama uspjeli preživjeti značajan i trajan pad cijene nafte u budućnosti. Za razliku od njih, jasno je da bi zemlje uvoznice nafte od toga imale velike koristi, što se već ostvaruje.
