Komercijalna banka je za deset mjeseci ove godine ostvarila profit od preko milion eura, uz dostizanje rekodnog nivoa kreditnog portfolia, kazao je Dnevnim novinama izvršni direktor te finansijske institucije Mirko Marojević.
U intervjuu za ovaj list, Marojević je govorio o 25 godina poslovanja u Crnoj Gori, poslovnim rezultatima, ali i kamatnim stopama u našoj državi, za koje kaže da su među većim u regionu.
DN: Komercijalna banka obilježava četvrt vijeka postojanja na crnogorskom tržištu. Kako ste zadovoljni postignutim rezultatima, tržišnim udjelom i poslovanjem u Crnoj Gori?
MAROJEVIĆ: Komercijalna banka na tržištu Crne Gore od osnivanja prije 25 godina posluje sa istim imenom. Nakon određenih izazova koje je banka imala u prošlosti, a koji su u većoj ili manjoj mjeri opterećivali čitav bankarski sektor, u posljednje dvije godine banka je izvršila uspješnu transformaciju poslovanja. Bilježimo značajne rezultate u svim aspektima poslovanja, kao i jačanje ukupnih poslovnih performansi. Komercijalna banka se svrstava u sam vrh banaka na tržištu Crne Gore po koeficijentu solventnosti, kao glavnom kriterijumu sigurnosti banaka, uz izuzetno dobar koeficijent likvidnosti, koji je na današnji dan znatno veći od prosjeka u bankarskom sektoru Crne Gore. Banka posluje profitabilno, uz pozitivan trend iz kvartala u kvartal, što nam daje puni optimizam za naredni period. Osim finansijskih pokazatelja i rezultata, banka je u punoj mjeri usmjerena na unapređenje svih segmenata poslovanja, osavremenjavanju servisa i ponude, kako bismo na što kvalitetniji način zadovoljili potrebe klijenata. Na osnovu broja novih klijenata, kako u segmentu privrede, tako i stanovništva, vjerujemo da oni na adekvatan način prepoznaju naš rad, cijene našu punu transparentnost u saradnji i ukazuju nam povjerenje. U prilog ovom ide i činjenica da je Komercijalna banka u tekućoj godini otvorila blizu 2.000 novih računa, kao i da u nekoliko značajnih segmenata, kao što su krediti, depoziti i prihodi raste brže u odnosu na agregiranu stopu rasta bankarskog sektora u pomenutim kategorijama.
DN: U ovoj godini preselili ste i sjedište banke iz Budve u Podgoricu. Kako se ova odluka odrazila na poslovanje banke?
MAROJEVIĆ: Od priključenja timu Komercijalne banke argumentovano sam iznosio najdublja profesionalna uvjerenja po pitanju značaja promjene sjedišta banke u Podgoricu. U tom smislu naš tim je pripremio jako ozbiljnu studiju opravdanosti, sa ekonomskim efektima. Danas, četiri mjeseca nakon realizacije preseljenja, mogu istaći puno zadovoljstvo ostvarenim efektima. Željeli smo da promjena sjedišta bude ispraćena punim osavremenjavanjem i povećanjem kvaliteta naših usluga, tako da je ostvaren jak sinergetski efekat svih preduzetih aktivnosti. Istovremeno smo vodili računa da sjedište bude adekvatan, funkcionalan i moderan prostor, u čemu smo uspjeli, a takođe smo i u okviru poslovnog centra Capital plaza otvorili savremenu filijalu koja je dostupna našim klijentima radnim danima do 20h i subotom do 16h. Sa druge strane, nijesmo zaboravili Budvu u kojoj je sjedište banke bilo punih četvrt vijeka, pa smo sa posebnom pažnjom željeli da ovu promjenu ne osjete naši klijenti iz Budve i drugih primorskih gradova. Kroz zadržavanje dvije filijale u Budvi mislim da smo u tome uspjeli.
DN: Kakve ste poslovne rezultate ostvarili u ovoj godini? Koliko ste kredita plasirali i kakva je njihova struktura?
MAROJEVIĆ: Komercijalna banka je za 10 mjeseci tekuće godine ostvarila profit od preko 1.000.000 eura, uz dostizanje rekodnog nivoa kreditnog portfolia. U tekućoj godini je ukupno odobreno preko 40 miliona eura kredita, uz očekivanja da će na nivou poslovne godine iznos odobrenih kredita dostići 50 miliona. U segmentu stanovništva najzastupljeniji su stambeni krediti, dok su kod pravnih lica zastupljeni kako investicioni, tako i kratkoročni krediti. Želim istaći da smo u tekućoj godini kreditno podržali izgradnju značajnog broja malih hotela.
Kad govorimo o strukturi kredita, tu svakako smatram bitnim da se pomene učešće loših kredita u ukupnim kreditima, gdje smo uspjeli aktivnim pristupom da riješimo značajan iznos problematičnih plasmana koji datiraju iz prošlosti, tako da ćemo poslovnu godinu završiti i sa znatno manjim učešćem loših kredita u odnosu na prosjek bankarskog sektora.
DN: Kako će se kretati kamatne stope na kredite? Može li se očekivati povećanje kamata na štednju?
MAROJEVIĆ Uvijek je jako teško i nezahvalno davati prognozu kretanja kamatnih stopa. Kamatne stope za kredite su na minimumu kad posmatramo iz perspektive perioda savremenog bankarstva u Crnoj Gori, a tu upravo mislim na period posljednjih 25 godina. Na kretanje u jednom ili drugom smjeru utiče veliki broj eksternih i internih faktora. Kad kažem eksterni faktori, tu prije svega mislim na kretanje kamatnih stopa na globalnom nivou, kao i na mnoge druge faktore i ekonomsku i monteranu politiku koju vode velike svjetske ekonomije. Kad govorimo o kamatnim stopama na štednju, bitno je istaći da postoji veoma jaka uzročno-posljedična veza između kamatnih stopa na depozite i kredite, pa bi eventualni rast kamatnih stopa na štednju bio praćen i rastom kamatnih stopa na kredite. U svakom slučaju, evidentno je da je u Crnoj Gori posljednjih godina pad kamatnih stopa na kredite bio izraženiji u odnosu na pad kamatnih stopa na depozite, što je bilo u interesu klijenata. Sa druge strane, ako se poredimo sa Evropom i regionom, možemo konstatovati da su kamatne stope na štednju u Crnoj Gori znatno veće.
(Cijeli intervju u Dnvnim novinama)
