Mala zemlja kao što je Crna Gora, koja traži ekonomske aktivnosti visokih vrijednosti sa malim zauzećem zemljišta i niskim uticajem na fizičku infrastrukturu, trebalo da ponovo razmotri  šemu ekonomskih državljanstava,  u kontekstu odluke o Malti i reakcije EU na nju – kazao je za Bankar Dejvid Margason, generalni direktor kompanije Porto Montenegro.

On je naveo da je program ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori bio vrlo uspješan i koristan za razvojne napore njihove kompanije, jer je povećao privlačnost ulaganja u nekretnine, posebno na manje atraktivnim lokacijama unutar Porto Montenegra, kao što je naselje Boka Place, aomogućen  je  i razvoj sadržaja koji unapređuje turizam u okviru projekata mješovite namjene.

Margason je podsjetio i da je upravo taj program privukao neke globalno iskusne, uglavnom visoko obrazovane, uspješne i preduzetnički aktivne pojedince u Tivat i Crnu Goru, i već vidimo da ti ljudi generišu dalji ekonomski razvoj kroz svoje poslovne aktivnosti sa sjedištem u Tivtu, i fundamentalno povezane sa Crnom Gorom. Vrijedi napomenuti da se ovi pojedinci rijetko odlučuju za stalni boravak u Crnoj Gori, već provode neko vrijeme kao posjetioci, a njihove aktivnosti su uglavnom vezane za njihove investicije u zemlji.

• Kako komentarišete nedavnu odluku najvišeg suda EU koja omogućava Malti da nastavi sa dodjelom državljanstava bogatim investitorima? Kakve implikacije ova odluka može imati na Crnu Goru?

Čini se da ova odluka odražava činjenicu da EU mora dozvoliti svojim članicama da same udređuju određene politike, kao što je ova. To može značiti da ne bi trebalo da vrše negativan pritisak na države koje su vrlo aktivne u procesu pristupanja EU, kao što je Crna Gora, da ne usvajaju ovakve ekonomske razvojne politike, ako odluče da žele da ih koriste. Nesumnjivo će se tražiti vrlo stroga kontrola nad sprovođenjem ovakvih šema i odobrenjem aplikanata unutar njih.

• Da li smatrate da bi Crna Gora trebalo da razmotri ponovno pokretanje Programa sticanja državljanstva putem ulaganja, u svjetlu ove sudske odluke?

Ovakve šeme mogu biti vrlo efikasni alati za ekonomski razvoj u smislu privlačenja stranih direktnih investicija i privlačenja stručnjaka iz čitavog svijeta. Iako bi bilo koja šema koja se ponovo uvodi trebalo da bude pažljivo osmišljena kako bi se minimizirali rizici od negativnih efekata i optimizovale ekonomske i društvene koristi koje mogu donijeti, ipak vjerujem da bi mala zemlja kao što je Crna Gora, koja traži ekonomske aktivnosti visokih vrijednosti sa malim zauzećem zemljišta i niskim uticajem na fizičku infrastrukturu, trebalo da razmotri ovakve šeme u kontekstu odluke o Malti i reakcije EU na nju.

• Kako gledate na ulogu tzv. ‘zlatnih viza’ u ekonomskom razvoju malih zemalja, poput Crne Gore?

Zlatne vize su fokusirane na ‘dozvoljavanje’ strancima da borave u zemlji kako bi uživali u ekonomskim, društvenim i ekološkim koristima, bez sporednog efekta da te osobe stiču pravo glasa, što nije lako pravno odgoditi ili na drugi način ograničiti za ove, ekonomski generisane, nove građane. Državljanstvo ide daleko dalje od prava boravka jer daje pojedincima pristup većoj regionalnoj ili globalnoj mobilnosti i društvenoj integraciji, što je u slučaju Crne Gore možda bio značajniji faktor u privlačnosti i uspjehu CBI programa nego samo pravo na boravak. Ako nije vezano za ulaganje u nekretnine, bilo koji sistem može dovesti do negativnih uticaja na lokalno tržište nekretnina, posebno u smislu velikog rasta cijena uslijed smanjene ponude.

• Koliko je prethodni Program sticanja crnogorskog državljanstva putem ulaganja bio efikasan u privlačenju stranih investicija i podsticanju ekonomskog razvoja, i konkretno – šta je on značio za poslovanje Adriatic Marinasa? Kakvi su bili konkretni benefiti za vašu kompaniju, ali i generalno, za razvoj turizma?

Sveukupno, program CBIP (citizenship by investment program – program ekonomskog državljanstva) u Crnoj Gori bio je vrlo uspješan i koristan za razvojne napore naše kompanije, jer je povećao privlačnost ulaganja u nekretnine, posebno na manje atraktivnim lokacijama unutar Porto Montenegra, kao što je naselje Boka Place. Tako je omogućen razvoj sadržaja koji unapređuje turizam u okviru projekata mješovite namjene, brže nego što bi to inače bilo moguće, i omogućio da šema ekonomskog državljanstva započne i napreduje u teškom periodu za zemlju, kao što je bio period pandemije COVID-a u našem slučaju. Naime, to je učinilo razvojne odluke stabilnijim u sve nestabilnijem svijetu. Takođe se čini da je privukao neke globalno iskusne, uglavnom visoko obrazovane, uspješne i preduzetnički aktivne pojedince u Tivat i Crnu Goru, i već vidimo da ti ljudi generišu dalji ekonomski razvoj kroz svoje poslovne aktivnosti sa sjedištem u Tivtu, i fundamentalno povezane sa Crnom Gorom. Vrijedi napomenuti da se ovi pojedinci rijetko odlučuju za stalni boravak u Crnoj Gori, već provode neko vrijeme kao posjetioci, a njihove aktivnosti su uglavnom vezane za njihove investicije u zemlji.