Hapšenje bivšeg predsjednika Komore javnih izvršitelja Siniše Mugoše zbog sumnje da je zloupotrebom položaja navodno Crnogorski Telekom oštetio za više stotina hiljada eura još jednom je otvorilo pitanje ovlašćenja koja je država dala izvršiteljima i efikasnost mehanizama kontrole njihovog rada.
I Mugošin prethodnik Aleksandar Zloković takođe je završio sa „lisicama“ na rukama zbog sumnje da je državu oštetio za nekoliko stotina hiljada eura.
Ova dva slučaja su najekstremnija, a nema podataka koliko je prijava građana protiv sudskih izvršitelja zbog njihovog nezakonitog postupanja.
Zakon
Institut javnog izvršitelja kod nas je počeo da se primjenjuje 2014. godine, a cilj je bio da doprinesu efikasnijem, bržem i kraćem postupku izvršenja, rasterećenju sudova, profesionalnijem i stručnijem obavljanju poslova izvršenja i u krajnjem doprinesu poštovanju prava na suđenje u razumnom roku.
Ubrzo se, međutim, ispostavilo da ne služe svrsi i da postoje brojne „rupe u zakonu“ koje su neki od njih iskoristili za nezakonitu dobit.
Zbog svih manjkavosti koje su pratile rad izvršitelja Vlada je već nakon dvije godine njihovog rada bila prinuđena da krene u izmjene zakonske regulative, a prošle sedmice u Skupštini je usvojen izmijenjeni Zakon o javnim izvršiteljima.
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin istakao je u parlamentu da je, pored ostalog, do izmjena moralo doći kako bi se pooštrili uslovi za izbor javnih izvršitelja, jer dio njih nije odgovorio zadatku.
Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić ocijenio je u Skupštini da je ovaj zakon trebalo i ranije mijenjati, jer se pokazalo da ovlašćenja koja su dobili javni izvršitelji itekako mogu biti zloupotrijebljena.
“Ljudi kojima smo dali javna ovlašćenja idu do te mjere da ulaze u kriminalnu zonu i idu toliko daleko da falsifikuju što je nedopustivo”, kazao je Sekulić.
Dvojica od trojice dosadašnjih predsjednika Komore sudskih izvršitelja završila su u pritvoru.
“Pojedini javni izvršitelji misle da je obavljanje javne izvršiteljske službe privatno pravo, a ne ono kojim se štiti i ostvaruje javni interes, pa je Ministarstvo pravde pooštrilo uslove za njihovo imenovanje”, kazala je za Pobjedu generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Marijana Laković Drašković.
Ministarstvo je od 2014. podnijelo čak 15 prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka protiv izvršitelja.
“Jedan od njih je razriješen i to prvi predsjednik Komore. Izrečeno je nekoliko novčanih kazni i opomena, dok je jedan javni izvršitelj, protiv kojeg je bilo pokrenuto nekoliko disciplinskih postupaka, prije okončanja disciplinskog postupka podnio ostavku”, rekla je Laković Drašković.
Naglasila je i da je Ministarstvo o postupanju pojedinih javnih izvršitelja obavijestilo nadležno državno tužilaštvo.
“Činjenica da je javni izvršitelj uhapšen dodatno nas je zabrinula”, – istakla je ona.
Upravo zbog ovakvih i sličnih slučajeva, jedna od novina u zakonu odnosi se na disciplinske povrede i mjere, te je njime predviđena dvostepenost prilikom odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti.
“Obezbijediće se ravnomjerna raspodjela predmeta u kojima se kao izvršni povjerioci pojavljuju državni organi, organi državne uprave, lokalne samouprave i uprave i drugi subjekti koji obavljaju javna ovlašćenja, kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala”, kaže Laković Drašković.
Kako je Laković-Drašković pojasnila, izmjenama su precizirane norme koje se odnose na protivizvršenje i revidirane odredbe u kojima sud, odnosno javni izvršitelj postupa donoseći rješenje umjesto zaključka.
“Uvedena su i nova rješenja na koja je ukazala sudska praksa, čime će sam postupak izvršenja biti kvalitetniji i efikasniji”, najavila je ona.
Unaprijeđeni su, dodaje naša sagovornica, i uslovi za imenovanje javnih izvršitelja, pa oni koji nemaju položen pravosudni, odnosno izvršiteljski ispit, moraju to uraditi u roku od godinu dana.
(opširnije u Pobjedi)
