Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su zabranu prodaje novih automobila sa benzinskim i dizel motorima od 2035. godine. Iako novi zakon još nije u potpunosti usvojen, očekuje se da će se na taj način ubrzati prelazak na električna vozila u zemljama EU.
Električna vozila trenutno čine oko 11 odsto novih registracija u Evropskoj uniji, što je tri puta više nego 2019. godine. Cilj je da se do 2030. godine emisija gasova smanji za 50 odsto, a kada je riječ o automobilima do 2035. godine i za 100 odsto. O rastućoj popularnosti vozila na električni i hibridni pogon svjedoči i statistika koja kaže da trenutno u zemljama Evrope 22 odsto svih novoprodatih automobila u sebi imaju neku vrstu pogona na baterije.
Električna vozila trenutno čine oko 11 odsto novih registracija u Evropskoj uniji, što je tri puta više nego 2019. godine. Cilj je da se do 2030. godine emisija gasova smanji za 50 odsto, a kada je riječ o automobilima do 2035. godine i za 100 odsto. O rastućoj popularnosti vozila na električni i hibridni pogon svedoči i statistika koja kaže da trenutno u zemljama Evrope 22 odsto svih novoprodatih automobila u sebi imaju neku vrstu pogona na baterije.
“Međutim, kriza koja je pogodila auto-industriju svakako će uticati i tražiti da se ovi ciljevi sagledaju i revidiraju u narednom periodu”, navodi za RTS predsjednica Srpske asocijacije uvoznika automobila i dijelova Aleksandra Đurđević
Pojedini automobili sa unutrašnjim sagorijevanjem nestaju iz proizvodnje. Proizvođači su spremni da pređu na nove tehnologije, ali i dalje nedostaje infrastruktura, objašnjava Đurđević.
“Širom svijeta imamo salone bez izloženih automobila”
Aktuelna kriza izazvana pandemijom posebno je vidljiva zbog nedostatka mikročipova koji se nalaze u raznim električnim uređajima.
“Imali smo prekid u proizvodnji, a mnogi su i otkazivali porudžbine, tu je i problem transporta posebno iz Kine. Širom svijeta imamo salone automobila bez izloženih automobila. Zbog manjka vozila automobili su poskupjeli i vjerovatno će biti potrebno i do dvije godine da se tržište stabilizuje”, Đurđević.
Kada je riječ o prodaji novih vozila, putnički program je pao za devet odsto, ali je zato prodaja komercijalnih vozila porasla za oko 10 odsto.
Polovna vozila su takođe poskupjela, ali uvoz nije stao. “Problem je što su vozila koja se kod nas uvoze uglavnom stara preko 10 godina i zabranjena za korišćenje u zemljama iz kojih dolaze”, navodi ona.
“Očekujemo blagu stabilizaciju, a od proizvođača do proizvođača zavisi koliko su se snašli i imali dobru strategiju. Nisu samo mikročipovi problem, već i drugi dijelovi. Proizvođači koji se najpre snađu najbolje će i proći na tržištu”, poručuje Đurđevićeva.
Crne kutije i u automobilima
Novina na evropskom tržištu automobila je i obavezno uvođenja crne kutije u vozilima od 6. jula. To će pomoći u prikupljanju ključnih podataka kada dođe do saobraćajne nesreće.
“Nećemo imati klasičan audio-zapis kao u avionima. Napredni bezbjednosni sistemi, njih 15, već postoje, a crna kutija će prikupljati i formatirati odnosno obrađivati te podatke. Oni će prije svega služiti za dodatna unapređenja bezbjednosti vozila od strane proizvođača, a prilikom nesreća podatke će moći da koristi i policija, ali je dalja upotreba od strane recimo osiguravajućih kuća za sada osporena”, rekla je za RTS Đurđević.
Crne kutije će koristiti već postojeće sisteme u automobilima i neće mnogo podići cijenu vozila, možda za sto eura, rekla je Đurđevićeva.
Izvor: RTS.rs
