Vlada bi do kraja ove godine trebalo da utvrdi Predlog Zakona o kreditno-garantnom fondu (KGF) koji bi mogao biti funkcionalan u roku od osam do deset mjeseci ako ga Skupština na vrijeme usvoji i ako se obezbijedi osnivački kapital od 10 miliona eura.
Novac iz ovog Fonda biće namijenjen preduzećima ili preduzetnicima koji imaju ograničen pristup finansiranju svojih biznisa. Partner Vlade na ovom projektu je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) kojim rukovodi ministar Nik Đeljošaj su kazali “Vijestima” da za četvrti kvartal (oktobar-decembar) spremaju ovaj zakon koji će biti osnov da preduzetnici, mikro i mala preduzeća do povoljnih kredita. Ovaj predlog Zakona se nalazi i u nedavno usvojenom Vladinom srednjeročnom programu rada. Po tom dokumentu predviđeno je njegovo utvrđivanje za poslednja tri mjeseca ove godine.
Vlada je u martu 2022. godine dok je na čelu MER-a bio sadašnji predsjednik države Jakov Milatović utvrdila Predlog zakona o KGF-u, ali on u parlamentu nije razmatran. Tada je saopšteno da fond za crnogorsku ekonomiju predstavlja prekretnicu koja bi u narednih pet godina mogla da garantuje za oko 6.000 kredita u ukupnom iznosu od preko 220 miliona što će stvoriti priliku za otvaranje oko 11.000 radnih mjesta.
“Vijesti” su pitale MER-u da li će se i u kojem dijelu predlog zakona razlikovati u odnosu na rješenje iz marta 2022. godine.
“MER trenutno radi na izradi teksta Zakona o KGF-u kako bi imali kvalitetno zakonsko rješenje usaglašeno sa najboljim evropskim praksama. U kom dijelu i obimu će predloženo zakonsko rješenje biti podložno izmjenama u odnosu na prvobitno, biće poznato kada sve nadležne institucije koje tangira primjena odredaba zakonskog rješenja dostave svoje mišljenja na tekst Zakona. Ono što sa sigurnošću možemo reći je da su za pripremu navedenog propisa uzete u obzir najbolje međunarodne prakse kada su u pitanju drugi kreditno garantni fondovi širom svijeta, pravni i regulatorni okvir Crne Gore, te specifičnosti crnogorskog poslovnog i finansijskog sektora”, kazali su iz ovog resora.
Iz MER-a su naveli da mikro, mala i srednja preduzeća mogu ostvariti svoj puni potencijal samo ako imaju adekvatan pristup finansijskim sredstvima neophodnim za pokretanje i razvoj svog poslovanja.
“Ograničen pristup finansijama, posebno za preduzetnike i mikro preduzeća predstavlja izazov u većini ekonomija u razvoju, uključujući i Crnu Goru. Prevazilaženje ovog izazova može stimulisati razvoj crnogorske ekonomije, kako u odgovoru na ekonomske krize, tako i na duži rok. Prema Srednjoročnom programu rada Vlade za period od 2024. do 2027. godina, predviđeno je predlaganje ovog zakonskog rješenja do kraja IV kvartala 2024. godine. Ako sve bude realizovano planiranom dinamikom (što podrazumijeva usvajanje zakona i obezbjeđenje osnivačkog kapitala), KGF bi mogao biti funkcionalan osam do 10 mjeseci po usvajanju zakona”, naveli su iz MER-a.
Pojašnjeno je da početni kapital koji je potreban za punu operacionalizaciju i stavljanje u funkciju snivanju KGF-a obezbijeti država što će zavisiti od toga kojom dinamikom će Ministarstvo finansija uspjeti da obezbijedi potrebna finansijska sredstva, koja su prema inicijalnom biznis planu iznosila 10 miliona eura, a vodeći računa o stabilnosti javnih finansija.
“Cjelokupan proces njegovog uspostavljanja pratiće snažna podrška od strane EBRD-a. Dalje uvećanje fonda može biti iz različitih izvora, po potrebi. Prije svega kapital će se povećavati iz zadržane dobiti, jer se Fond formira kao neprofitna institucija, koja će svu ostvarenu dobit koristiti za uvećanje garantnog fonda. Zatim, kao nezavisna institucija, fond će biti u prilici da obezbijedi povećanje kapitala iz donacija međunarodnih finansijskih institucija. Na kraju, dodatno uvećanje Fonda će biti moguće i od strane države, pri čemu je značajno napomenuti da će država za povećanje kapitala biti u prilici da obezbijedi vrlo povoljno kreditiranje, po uslovima značajno povoljnim od tržišnih. Posebno se naglasak stavlja na njegovoj “nezavisnosti”, jer ako Fond nije nezavisan, znatno teže se može doći do donacija i do povlašćenih uslova za uvećanje kapitala”, naglasili su u ovom resoru, prenosi Vijesti.me.
Iz Ministarstva su istakli da niz indikatora potvrđuje da se preduzetnici, mikro i mala preduzeća suočavaju sa poteškoćama i preprekama u pristupu finansijama u Crnoj Gori.
“Usljed strogih propisa, poslovne banke imaju visoke standarde upravljanja kreditnim rizikom koje preduzetnici, mikro i mala preduzeća (a posebno start-up preduzeća i žene u biznisu) generalno veoma teško postižu”, naglasili su iz ovog resora.
Kako su pojasnili, ključna funkcija KGF-a je da olakša pristup finansiranju onim privrednim subjektima koji imaju održive poslovne ideje, ali iz nekog drugog razloga (nedostatak adekvatnog kolaterala, nedovoljno poslovnog iskustva, nepostojanje kreditne istorije, i sl.) nijesu bili u prilici da budu finansirani od strane finansijskih institucija.
“Samim tim i njihov položaj značajno će se promijeniti: od subjekata koji nijesu imali priliku da budu kreditirani, do subjekata koji će biti u prilici na računaju na regularnu finansijsku podršku finansijskih institucija. Napominjemo da se radi o kreditima koji bez KGF-a vjerovatno ne bi bili ni odobreni, što je ključni očekivani doprinos fonda razvoju crnogorske privrede”, kazali su u MER-u.
KGF će garantovati i za kredite kod banaka
Iz MER-a su naveli da će KGF pružiti djelimičnu garanciju za pokrivanje kreditnog rizika, što će kreditnim institucijama (bankama) olakšati dalje odlučivanje.
“O konretnim uslovima još je rano govoriti jer se očekuje da će finansijske institucije tek po osnivanju KGF-a kreirati svoju ponudu. Međutim, uspostavljanje KGF-a predstavlja nadogradnju postojećeg poslovnog ambijenta i utiče na smanjenje opšteg rizika poslovanja, pa se u tom pravcu očekuje pozitivan uticaj na uslove kreditiranja”, pojasnili su iz MER-a.
