Grupa UniCredit, čiji je član Zagrebačka banka, objavila je najnoviji CEE Quarterly izvještaj o makroekonomskim izgledima za predstojeći kvartal. Prema mišljenju makroekonomista UniCredita, ekonomski rast zemalja Srednje i Istočne Evrope (SIE) iznosiće oko 2,3% u 2024. i 2,8% u 2025. godini, dok je za područje zapadnog Balkana predviđen rast od oko 3%.
Privatna potrošnja će ostati najveći pokretač rasta, dok se u 2025. godini očekuje da će investicije značajno doprinijeti rastu, posebno ako se javna ulaganja povećaju uz pomoć EU fondova. Dodatno, ekonomisti UniCredita očekuju postepeni oporavak vanjske potražnje naredne godine.
„Unutar SIE regije, Hrvatska bi trebala biti među ekonomijama s najvećim rastom u 2024. i 2025. U 2025. očekujemo rast hrvatskog BDP-a od 3,3%, uz snažan doprinos investicija, pri čemu Hrvatska značajno koristi EU fondove i pozicionira se kao najbolji korisnik NGEU instrumenta u SIE. Očekujemo i dalje značajan doprinos lične potrošnje te veći doprinos vanjske potražnje“, istakao je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomista Zagrebačke banke.
Tržišta rada ostala su tijesna, podržana snažnom domaćom potražnjom, iako su ekonomisti primijetili određene razlike među sektorima koje odražavaju različit uticaj slabe vanjske potražnje, te očekuju da će rast plata i dalje ostati iznad inflacije.
Smanjenje stope inflacije moglo bi se zaustaviti u posljednjem kvartalu 2024., no već naredne godine očekuje se nastavak njihovog pada, što zajedno sa smanjenjem referentnih kamatnih stopa stvara prostor centralnim bankama u regiji SIE za smanjenje kamatnih stopa. Fiskalni rizici i razlika između inflacije roba i usluga zahtijevaju oprezan pristup. Očekuje se da će centralne banke Poljske i Turske početi sa smanjenjem stopa u prvoj polovini 2025. godine, dok bi češka centralna banka već mogla dostići krajnju (terminalnu) kamatnu stopu. S druge strane, centralne banke u Mađarskoj, Rumuniji i Srbiji mogle bi nastaviti postepeno smanjivati stope, jer one tek treba da dostignu kraj ciklusa nakon 2025.
Iako su rizici od prekomjernog slabljenja nacionalnih valuta (za ekonomije koje nisu u eurozoni) ublaženi zbog poboljšanja vanjskih pozicija, očekuje se da će devizni kursevi rasti (valute slabiti) zbog labavih fiskalnih pozicija i pozitivnog jaza u inflacionim izgledima u odnosu na glavne trgovinske partnere regije, izuzev deviznog kursa između eura i češke krune.
Na kraju, ekonomisti UniCredit Grupe ističu da snažna zastupljenost zemalja regije Srednje i Istočne Evrope u novoj Evropskoj komisiji nudi značajne mogućnosti tim zemljama da oblikuju budućnost Evropske unije.
(Poslovni.hr)
