Uprkos suočavanju sa izazovima, region Zapadnog Balkana mora se čvrsto posvetiti zelenoj tranziciji, jer vraćanje unazad nije održivo kada je u pitanju energetska sigurnost ili dobrobit životne sredine – kazala je za novo izdanje regionalnog časopisa na engleskom jeziku Connecting the region Majlinda Bregu, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
-Temeljno razumijevanje Zelene agende za zapadni Balkan (GAWB), koja je srodna evropskom zelenom dogovoru, ključno je za put našeg regiona ka održivom rastu i klimatskoj neutralnosti, kaže Majlinda Bregu.
“Zajednička akcija” je ključna kada je u pitanju približavanje Zapadnog Balkana ovom cilju.
Ona u tekstu podsjeća da na Zapadnom Balkanu, koji je regija od oko 18 miliona ljudi podijeljena na šest manjih tržišta, koncept „zajedničke akcije“ nije samo razuman, već i jedini održiv koncept – ako želimo biti konkurentni na jedinstvenom tržištu EU, a takođe i globalno konkurentni.
-Kada je riječ o ekonomskom domenu, Akcioni plan zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), koji RCC pomaže i koordinira, napravio je značajan napredak u više oblasti. Najznačajnija dostignuća su revolucionarni sporazumi o mobilnosti, koji njeguju dinamično i međusobno povezano regionalno tržište rada, jer bez slobodnog protoka ljudi – da putuju, studiraju i rade – zajedno sa slobodnim protokom robe i kapitala, nema zajedničkog tržišta.
Nadalje, zajednički napori usmjereni na unapređenje reformi investicione politike, kao što je usvajanje regionalnih standarda za pregovore o međunarodnim investicijskim sporazumima (IIAs) i zajednički napori za promociju ulaganja, uključujući podršku za učešće u aktivnostima generiranja investitora, katalizirali su porast SDI u regiji, koji skočio za skoro 40% posljednjih godina, dostigavši rekordnih 8,7 milijardi eura u 2022 – navodi Bregu.
Nadalje, ona nabraja implementaciju zelenih traka kao jedan uspjeh, jer poboljšava trgovinske olakšice kroz značajno smanjenje vremena čekanja na graničnim prelazima – kumulativno uštedi preko 77.440 sati, odnosno više od 3.200 dana.
-Pored toga, ekonomije regiona su efikasno sarađivale kako bi se približile Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), sa ciljem da platne transakcije učine što bržim i isplativijim unutar ekonomija, jer SEPA može generisati godišnje koristi do 500 miliona eura – ističe Bregu.
Ona ukazuje da su to samo nekoliko primjera među mnogima koji ističu prisustvo zajedničke akcije i naglašavaju ogroman potencijal za takvu saradnju u ekonomskoj sferi Zapadnog Balkana.
-Trenutno pripremamo CRM2, koji će se još više nadovezati na postojeća dostignuća i dalje aktivnosti, tako da će region naknadno moći da se uđe u jedinstveno evropsko tržište – kazala je ona.
Na pitanje koliko su ekonomije Zapadnog Balkana spremne za energetsku tranziciju i ekonomski napredak u skladu sa Zelenim dogovorom EU, Majlinda Bregu ističe da je duboko razumijevanje Zelene agende za zapadni Balkan (GAWB), koja je srodna evropskom zelenom dogovoru, ključno za put našeg regiona ka održivom rastu i klimatskoj neutralnosti.
-Uprkos zajedničkom cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2030. godine, region se bori sa izazovima kao što su zastarjela infrastruktura, zavisnost od uglja i ekonomska ograničenja, što nas košta hiljade života i između 6 i 11 milijardi eura godišnje. Energetska tranzicija je višestruka i podrazumijeva smanjenje emisije ugljika, promoviranje obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te postepeno ukidanje fosilnih goriva. Procijenjeni finansijski zahtjevi EBRD-a od 30 milijardi eura za energetsku tranziciju regiona do 2030. godine samo naglašavaju veličinu zadatka.
Međutim, prilagođavanja politike i regulative, poput oporezivanja ugljenika i modela cirkularne ekonomije, mogu otvoriti trilione eura godišnje i stvoriti 700.000 radnih mjesta do 2030. samo u EU, što se može koristiti za ublažavanje emisija i daljnju tranziciju energije. Zelena agenda se mora posmatrati pozitivno zbog njenih razvojnih mogućnosti, a ne samo iz perspektive troškova.
U procesu smo pripreme CRM2, koji će se nadovezati na postojeća dostignuća i poduzeti daljnje radnje kako bismo olakšali tranziciju regije u jedinstveno evropsko tržište.
Paket EU za energetsku podršku od 1,8 milijardi eura i Plan rasta od 6 milijardi eura daju prioritet dekarbonizaciji i obezbjeđuju osnovna sredstva. Međutim, otprilike 52% investicija treba da bude usmjereno na troškovno konkurentne obnovljive izvore energije, uglavnom finansirane od strane privatnog sektora, dok se očekuje da će 42% biti finansirano od strane vlada, privatnih investicija i multilateralnih razvojnih banaka.
Snažna saradnja sa informisanim strategijama među svim zainteresovanim stranama je ključna, uz ranu integraciju u relevantne politike i usklađivanje sa standardima EU kako bi se premostio jaz u konvergenciji i osigurala održiva budućnost Zapadnog Balkana. Uprkos izazovima, region mora ostati posvećen zelenoj tranziciji, jer povlačenje unazad nije održivo ni za energetsku sigurnost ni za održivost životne sredine – zaključila je Bregu.
Izvor: Connecting the region
