Telekom Srbija postavio je ambiciozne ciljeve: da dobije kreditni rejting, listira se na evropskoj berzi i emituje korporativne obveznice. Zatim, da do 2029. godine stigne do tri milijarde eura prihoda, da se pozicionira na tržištima Njemačke i SAD-a, predvodi trku u razvoju 5G mreže u Srbiji, ali i nastavi sa širenjem putem akvizicija. O tome kako će postići ono što je zacrtao, u intervjuu za Biznis.rs govorio je generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.

Polako se bliži kraju 2024. godina – a u 2023. prihodi Telekoma Srbija grupe su, kako ste ranije izjavili, premašili dvije milijarde eura računajući od 2018. godine. Kako stoje stvari u 2024. godini kada je riječ o prihodima i da li ste na putu da ostvarite najavljeni cilj – tri milijarde eura prihoda do 2029. godine?

– Već na polovini ove godine se pokazalo da je udio prihoda Telekom Srbija grupe van Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine porastao na osam odsto, dok su prihodi u našoj i ove dvije zemlje na 92 odsto. Zašto to pominjem? Zato što smo na ta tri tržišta klasičan telco operater koji ima infrastrukturu i usluge, dok smo se na ostalim tržištima širili kao medijska i MVNO kompanija, sa ponudom sadržaja. Tako smo u Hrvatskoj i Sloveniji prisutni preko kanala Arena, gdje zarađujemo od kablovskih operatera, dok smo u Sjevernoj Makedoniji, Austriji, Švajcarskoj i Njemačkoj, a uskoro i u SAD-u prisutni kao virtuelni operater, a prodajemo i televiziju.

Dakle, van osnovna tri tržišta, u zemljama u kojima nemamo infrastrukturu, ali imamo servis i sadržaj, uspijevamo da dođemo do bitnog broja korisnika. U Hrvatskoj imamo prihod veći od 25 miliona eura, u Austriji smo prošle godine ostvarili 30 miliona eura, i prihod sa takvih tržišta raste.

To nas ohrabruje, pogotovo što se radi o tržištima gdje nismo imali velika infrastrukturna ulaganja kao na matičnom, pa se investicija utoliko brže vraća, čak možda i brže nego što smo očekivali. Zato vjerujemo da je cilj od tri milijarde eura prihoda do 2029. godine itekako dostižan, s tim da čak više računamo na “strana” tržišta – a pogotovo na Njemačku i SAD, nego na domaće na kojem procjenjujemo da ćemo dostići prihode od oko 1,4 milijarde eura.

Zašto vjerujete da su Njemačka i SAD tržišta budućnosti za Telekom?

– Radi se o zemljama gdje je brojna ne samo naša dijaspora, nego i građani Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine… to su sve naši potencijalni korisnici, standard je viši, pa i prihod po korisniku, a vjerujemo da ćemo uspjeti da povećamo i profit, s obzirom na to da nismo imali velika ulaganja u infrastrukturu. Zato bi buduća struktura prihoda do 2029. i trebalo da bude takva da više prihoda dolazi sa “stranih” tržišta – to bi značilo ne samo veću profitabilnost već i stabilnost kompanije, kao i diversifikaciju prihoda, jer je tržište Srbije trenutno faktički ono iz kojeg dolazi najviše prihoda, ali i najviše finansira razvoj kompanije.

To bi na neki način značilo da prestajete da budete “lokalna” kompanija?

– Nama je cilj da postanemo multinacionalna kompanija. Iako djeluje daleko, to nije neostvarivo, jer smo na vrijeme shvatili da su klasični telco operateri u krizi. Izvor njihove krize je da se najveći izvor prihoda nalazi na digitalnim platformama, ali ono što ni najveći među njima nisu vidjeli je da ne treba da budu skoncentrisani samo na sopstvene korisnike. Velike platforme poput Amazona ili Netflixa su shvatile da su potencijalni korisnici svi na svijetu koji imaju internet, a mi se vodimo njihovom logikom. Pravimo, međutim, miks strategija. Primjera radi, u ponudi imamo televizijske programe za koje su zainteresovani korisnici u Austriji i Njemačkoj – i koristimo tu priliku koja nam se nudi.

Kada se govori o prihodima Telekoma, zapravo se govori o mogućnostima kompanije da obezbijedi dovoljno novca da redovno posluje, isplati obaveze, ostvari dobit koja bi značila i dividendu za akcionare i eventualno se upusti u preuzimanje na domaćem tržištu ili u regionu. Krenimo od emisije korporativnih obveznica – koja je njihova svrha, pošto je ranije bilo riječi o tome da će poslužiti za prikupljanje novca za razvoj poslovanja i eventualno „prepakivanje“ obaveza?

– Za sada nijedna kompanija sa Zapadnog Balkana nije uradila ono što mi radimo – dobijamo kreditni rejting, izlazimo na evropsku berzu i emitujemo korporativnu obveznicu na toj berzi. To smo već jednom planirali, ali su nas izbijanje rata u Ukrajini, kao i kasnija nestabilnost na međunarodnim tržištima kapitala i rast kamatnih stopa zaustavili u tome.

Mi smo danas već prisutni na međunarodnom tržištu kapitala, pošto možemo da računamo na finansijsku podršku Evropske investicione banke, Švedske izvozne banke, kao i američke EXIM banke – nismo oslonjeni samo na domaće izvore. Opet, diversifikacija izvora finansiranja je uvijek dobra, a dobijanje kreditnog rejtinga i izlazak na berzu može donijeti samo dobro kompaniji kao što je Telekom, koja će imati jasan i transparentan pokazatelj kako posluje, a pri tome može da bude i uzor drugima. Smatram da je to važno i zato što nam je država vlasnik – a država je i sama dobila investicioni rejting, pa se to pozitivno odražava i na Telekom.

Kada je riječ o korporativnoj obveznici, nama nije cilj da povećavamo dug, već da refinansiramo dio manje povoljnih kredita, pošto već od ove godine poslujemo sa pozitivnim cash-flow i faktički ćemo početi da smanjujemo dug. Smatramo da je pravi trenutak za to, pošto je počeo trend snižavanja kamatnih stopa.

Kolika je vrijednost emisije i zašto je odabrana strana berza umjesto Beogradske, koja se takođe priprema da bude mjesto za plasman korporativnih obveznica?

– Slijed koraka je sljedeći: Skupština akcionara nam daje odobrenje za emisiju čija je vrijednost u rasponu od 450 do 800 miliona eura – što znači da će konačna odluka zavisiti od situacije na tržištu, a znamo da američki Fed i Evropska centralna banka spuštaju referentne stope i trend je smanjenja kamatnih stopa.

Osim podrške Skupštine akcionara, nama je potreban kreditni rejting barem dvije od tri globalne rejting agencije – Moodys, S&P ili Fitch, a zatim slijedi izlazak na berzu i emitovanje obveznice. Sam tajming emitovanja zavisiće od naše i procjene partnera u ovom procesu, a to je Bank of America, ali može se desiti već do kraja oktobra ili u prvom kvartalu naredne godine. Za razliku od 2022. godine, ovoga puta je sigurno da ćemo dobiti rejting, izaći na berzu i plasirati obveznicu – sve ostalo je stvar određivanja pravog tajminga i poštovanja berzanskih procedura.

Na tajming, naravno, danas utiču brojne globalne neizvjesnosti, ali sam uvjeren da ćemo uspješno plasirati obveznicu, dobiti dobru kamatu i refinansirati dio kredita, što će nam dati dodatnu snagu.

Kada je riječ o odluci da se ide na stranu berzu, podsjetio bih da smo mi prvi emitovali korporativnu obveznicu na domaćem tržištu 2020. godine, ali danas smatramo da možemo da dobijemo bolju cijenu za našu obveznicu na stranoj berzi.

Telekom Srbija očigledno nastavlja sa politikom širenja putem akvizicija – među kablovskim operaterima najnovije je preuzimanje u Čurugu, dok je otvorena mogućnost za kupovinu Mondo INC, izdavača “Kurira”, za šta ste zatražili dozvolu Komisije za zaštitu konkurencije Sjeverne Makedonije. Kakav je plan iza takve strategije širenja?

– Kada je riječ o malim kablovskim operaterima u Srbiji, sada je njihova cijena povoljnija nego ranije i možemo povoljno da “pokupimo” i takva lokalna tržišta. Što se tiče Monda, odnosno medija, mi nikada nismo krili namjeru da budemo glavni agregator sadržaja u regionu, pošto vjerujemo da je budućnost u tome da će korisnici birati koje platforme ih interesuju, a mi svakako želimo da budemo ta “ikonica” koju će odabrati da kliknu.

Naša konkurencija stvarala je nove medijske brendove poput N1 ili Nova.rs, dok je naš pristup bio da stvaramo partnerstva sa onima koji su već bili prepoznatljivi u digitalnoj sferi. Naše partnerstvo sa Wireless Media traje već dvadesetak godina, od stvaranja portala Mondo, ali konačnu odluku o tome da li ćemo i u kom procentu ući u preuzimanje donijećemo pošto regulatorna tijela donesu odgovarajuće odluke.

Ušli smo u posljednji kvartal 2024. godine, kada se sumiraju rezultati aktuelne, ali i preciziraju planovi za 2025. godinu. Koji su to ključni projekti na kojima će Telekom Srbija raditi u narednoj godini?

– Osim početka razvoja 5G mreže u Srbiji, što je od krucijalnog značaja, izdvojio bih i razvoj poslovanja u dijaspori, kao i razvoj optičke mreže. Pokazalo se da je optika budućnost i cilj nam je da i manje gradove opremimo optikom, dok je država preuzela na sebe da optiku “dovede” do ruralnih oblasti, a uz pomoć EBRD. Investicije će u sljedećoj godini iznositi minimalno 150 miliona eura.

Koji ishod očekujete kada je riječ o poslovanju Telekoma na Kosovu i Metohiji?

– Mi smo najveća srpska kompanija koja je prisutna na KiM, sa 250 zaposlenih i oko 30.000 domaćinstava u srpskim sredinama, a naše poslovanje u potpunosti je regulisano Briselskim sporazumom. Nikakvih problema nismo imali do dolaska na vlast administracije Aljbina Kurtija, koja je svjesna da bi naš “odlazak” bio signal Srbima da napuste KiM. Vjerujem da je to namjera koja stoji iza pokušaja gašenja Telekoma u avgustu prošle godine, ali smo uspjeli da ambasadama SAD-a i država EU u Prištini dokažemo da Kurtijeva administracija u našem slučaju krši lokalne zakone, i to tako što ih tumači na jedan način kada je riječ o srpskim, a na potpuno drugačiji način kada je riječ o albanskim kompanijama.

Zahvaljujući međunarodnom pritisku, uspjeli smo da se odbranimo od toga, ali i pokušaja da nam oduzmu lokalne operatere koje smo preuzeli, kao i da krenemo u “kontraofanzivu”. Učestvujemo, naime, na tenderu za 5G licencu na teritoriji cijelog Kosova i Metohije, što mislim da nisu očekivali da će se desiti.

Trebalo je da do 26. septembra objave po kojoj proceduri će dodjeljivati licence, sa čim kasne – ali sam uvjeren da nema razloga da ne dobijemo jednu od tri licence koja će nam omogućiti ne samo da proširimo usluge, nego i da poboljšamo njihov kvalitet u srpskim sredinama. Takođe sam ih i javno upozorio tokom nedavnog boravka u Prištini da bi fingirana dodjela frekventnog opsega dvjema prištinskim kompanijama značila i pokretanje velikog sudskog spora ne samo protiv prištinske administracije, već i ta dva postojeća operatera.

Ipak, vjerujem da ćemo na kraju dobiti 5G licencu i sigurno duplirati broj radnih mjesta na Kosovu i Metohiji. U tome će biti i neke istorijske pravde, jer smo mi jedini mobilni operater koji tamo posluje sa profitom, za razliku od njihovih, od kojih je jedan nastao tako što je infrastruktura oteta Telekomu Srbija posle 1999. godine. Takođe, vjerujem da će, s obzirom na kvalitet, sve više Albanaca koristiti naše usluge.

Jedno od obaveznih pitanja kada je riječ o Telekomu Srbija je da li treba očekivati privatizaciju odnosno prodaju dijela paketa akcija – a podsjetimo naše čitaoce da osim akcija države (58,11 odsto) i nas građana postoji i paket od 20 odsto akcija koje kao sopstvene posjeduje sam Telekom Srbija. Da li se planira promjena vlasništva nad nekim od tih paketa?

– Pitanje privatizacije je pitanje za većinskog vlasnika, a naše je da radimo na tome da kompanija sve više vrijedi.

Vrijednost Telekoma se povećala ne samo zato što imamo veću EBITDA, već je napravio i snažnu fizičku infrastrukturu, a ušli smo i u medije i digitalne servise. Na moju veliku žalost, pošto dolazim iz “klasičnog” telco biznisa, danas on manje vrijedi od “medijskog” dijela i digitalnih servisa, i zato očekujemo da će vrijednost kompanije dalje rasti, pa nam i kreditni rejting dolazi u pravom trenutku – kada želimo da u naredne tri godine u potpunosti konsolidujemo kompaniju. Ako hoćete da budete prava multinacionalna kompanija, to je neminovno – i korporativno upravljanje i redovno izvještavanje na berzi i transparentno poslovanje. A jednom kada to uradite – nema povratka, svake godine morate biti sve bolji.