Uvjeren sam da ćemo od “Telekoma Srbija” da stvorimo ne samo telekomunikacionog lidera u regionu već i oslonac za koji bi se vezao digitalni razvoj Srbije. Nastavićemo da ukrupnjavamo ovo tržište sve dok ne postanemo lider i u Srbiji – zemlji odakle smo i počeli. Problem ovog tržišta je što još nije uređeno i što u Srbiji, za razliku od zemalja regiona, postoji 90 kablovskih provajdera koji su neka vrsta koalicije protiv „Telekoma”, jedni druge uglavnom ne napadaju, ali „jedu” korisnike „Telekoma Srbije”, kaže u razgovoru za „Politiku” Vladimir Lučić, koordinator za internet i multimediju „Telekom Srbija grupe”, koji je prošle godine proglašen i menadžerom godine u Crnoj Gori.

Poznati ste kao čovjek koji je podigao „Mobilnu telefoniju Srbije”. Sada ste u „Telekomu Srbije” u drugoj ulozi, a osim toga što ste na čelu i ćerke firme u Crnoj Gori, u Beogradu ste zaduženi za internet i multimediju za cijelu „Telekom grupu”. Šta zapravo podrazumijevaju sve ove nadležnosti?

Istakao bih dva projekta na koje sam izuzetno ponosan. Od 2003. do 2008. godine bio sam na čelu „Mobilne telefonije Srbije”. To je period njenog najvećeg rasta i dominacije na tržištu, u konkurenciji prvo sa „Mobtelom”, a kasnije i sa „Telenorom” i „Vipom”. Taj naš uspjeh u mobilnoj telefoniji, pod sloganom „Imate prijatelja”, bio je demonstracija da državna firma može da se nosi s konkurencijom i da, ako se oformi sposoban menadžment, nema neke razlike između državne i privatne kompanije.
Učestvovao sam i u projektu širenja „Telekoma” van granica naše zemlje. Prvo smo 2007. godine krenuli u BiH i Crnu Goru, što je bio veliki izazov jer smo ušli na područje gdje već postoji ozbiljna konkurencija koja je bila čvrsto pozicionirana. Poseban izazov je bila Crna Gora, gdje sam otišao 2012. godine da bih konsolidovao firmu jer je riječ o teškom i specifičnom tržištu. Sa stanovišta prihoda, riječ je o malom tržištu koje, s druge strane, ipak ima izuzetno jaku konkurenciju – „Telenor”, „Dojče telekom” i „Telemah”, odnosno SBB. Posle šest godina, iz vrlo loše situacije, kao mali treći mobilni operater, došli smo na 33 odsto tržišta u mobilnoj mreži. Što je još važnije, napravljen je veliki zaokret u fiksnoj telefoniji za tri godine. Mogu da se pohvalim da je riječ o svetskom rekordu. Krenuli smo od nule, da bismo u segmentu fiksnog interneta prešli 40 odsto tržišnog učešća. Tendencija rasta u sljedećih godinu dana ukazuje na to da ćemo postati broj jedan i u mobilnoj i u fiksnoj telefoniji. Ponosan sam jer smo potvrdili da možemo da pariramo i najvećim svjetskim telekomunikacionim gigantima.

Šta je matrica za uspjeh i šta ćete da uradite u Srbiji?

Prije svega, da budete brži od konkurencije, da imate dobar odnos s korisnicima i da razumijete buduće tehnološke pravce razvoja. Zadatak mi je da transformišem „Telekom Srbija grupu” u modernog operatera koji diktira regionalne i prati globalne trendove. Da pojasnim. Mi smo nekada bili uljuljkani prihodima od SMS-a, fiksne telefonije i međunarodnog saobraćaja, koji se zbog primjene novih tehnologija dramatično smanjuju. Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju svi operateri. Ubuduće, trebalo bi da se baziramo na tri nova izvora prihoda – internet, multimediju i razvoj digitalnih servisa.

Da li je to način da povećate broj korisnika?

Da. Novom strategijom povećaćemo prihod od postojećih korisnika, a istovremeno širićemo korisničku bazu sa novim korisnicima. Kada počne da vam raste broj korisnika to vam je isto kao i kada pada. To su trendovi koje konkurencija teško može da zaustavi jer dva zadovoljna korisnika povuku trećeg. Ako dobro definišete strategiju, morate da uspijte. To je ključ uspjeha u telekomunikacijama. Uvjeren sam da ćemo od „Telekoma Srbija” da stvorimo ne samo telekomunikacionog lidera već i osnovu za koju bi se vezao digitalni razvoj Srbije. Pored toga, pokušaćemo i da kroz saradnju sa startap kompanija usvojimo njihov princip rada i razmišljanja, kako bismo dodatno modernizovali kompaniju. Čitava ta strategija konsolidacije ide u više pravaca. Jedan od njih je i da proširimo poslovanje tamo gdje imamo prirodan ekonomski interes.

Gdje je to?

Cilj je zapadni Balkan, s jedne strane, a s druge, zemlje gdje živi naša dijaspora. Primjera radi, u Austriji već nekoliko godina radimo kao virtuelni operater mobilne telefonije. Proširićemo se na Njemačku, Švajcarsku, Ameriku i Kanadu. Kao virtuelni operater i multimedijalni provajder u ovim zemljama, probaćemo značajno da podignemo vrednost naše grupe.

Da li ste i dalje zainteresovani za „Telekom Albanije”?

Jesmo. Tender je još u toku i zbog toga ne mogu ništa više da vam kažem o tom procesu. Ali smo u igri i dalje.

Koliko godišnje investirate u nove tehnologije?

Na nivou grupe investiramo više od 200 miliona evra svake godine. To je nezavisno od akvizicija. Riječ je samo o ulaganjima u infrastrukturu.