Ova godina je bila završnica naše pobjede na tržištu, jer sada imamo milion potencijalnih priključaka optikom i broj korisnika sada prirodno raste. Sve kablovske operatere smo spojili u Telekom i sada smo jedno pravno lice, kaže generalni direktor Telekoma Srbije.

Kada se na izmaku 2021. godine podvuče crta, generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić u novogodišnjem intervjuu za Kurir kaže da je kompanija koju vodi napravila istorijski uspjeh i iz bolne transformacije izašla kao pobjednik na tržištu. Govoreći o karakteru konstantnih napada glavnog konkurenta na Telekom, Lučić nema dilemu da iza svega stoji ne samo borba Junajted grupe i njenog vlasnika za profit već i borba za politički i medijski uticaj.

S kakvim rezultatima Telekom završava 2021. godinu? Jeste li u potpunosti zadovoljni ostvarenim planovima?

– Ova godina nam je bila izuzetno uspješna, po meni najuspješnija u istoriji Telekoma, zato što je Telekom uspio da završi sve projekte koje je započeo u ovoj transformaciji. Najznačajnija vijest ove godine jeste ta da je na tržištu Srbije Telekom postao broj jedan u svim oblastima svog poslovanja, čime je ispravljena nepravda stara 20 godina. Umjesto da je Telekom, kao državni operater, krenuo prvi, a da se onda pojavila konkurencija, mi smo bili u situaciji da smo tek 2021. godine uspjeli da postanemo broj jedan na tržištu u četiri oblasti telekomunikacionih usluga – internetu i kablovskom provajdingu, te mobilnoj i fiksnoj telefoniji. Što je još važnije, trend pokazuje da se ta razlika povećava u korist Telekoma. Ova godina je bila završnica naše pobjede na tržištu, jer sada imamo milion potencijalnih priključaka optikom i broj korisnika sada prirodno raste. Sve kablovske operatere smo spojili u Telekom i sada smo jedno pravno lice. Završnom pobedom za Premijer ligu, što je ključni sportski sadržaj, uspjeli smo da iz situacije s lošim sadržajem dođemo u poziciju da ćemo praktično imati cio sport. Jer Junajted grupa je gradila imidž Sport kluba na toj ligi, koju je imala 12 godina. Nije fokus bio samo na Areni, Superstaru ili Juronjuzu, već smo uspjeli da s raznim partnerstvima obogatimo svoju ponudu i pobjedimo svojim sadržajem. Uradili smo i dva velika strateška poteza – potpisali ugovore s “Vodafonom” i Evropskom investicionom bankom. Sve to zajedno dovelo je i do brojeva koji pokazuju da je Telekom Srbija povećao broj korisnika za čak 600.000, i to samo u Srbiji. Sa 426.000 smo došli na 1.027.000 korisnika.

Jesu li ove brojke pratile i rast prihoda?

– Kada govorimo o prihodima i našem potezu da objedinimo sve kablovske operatere u Telekom Srbija, jasno se vidi da je prihod Telekoma od 2018. rastao, ali sada, kada smo spojili sve u jednu firmu, imamo 109 milijardi, a 2022. godine imaćemo 129 milijardi dinara. Dakle, milijardu evra prihoda ima samo Telekom Srbija, a to čak ni u zlatno vrijeme nije bilo, kada smo bili profitabilniji i od NIS. Sljedeće godine ćemo se vratiti na prvu poziciju najprofitabilnijih firmi, ne samo u industriji telekomunikacija nego generalno. Napravili smo tu završnu konsolidaciju svega što smo počeli i sada je dobro što je budućnost izvjesna, broj korisnika će nam i dalje rasti. Od polovine godine, kada Premijer liga pređe kod nas, dobićemo sigurno još 20 odsto.

Imate razloge da pravite još ambicioznije planove za narednu godinu. Šta možete da otkrijete?

– Naš glavni fokus će biti da iskoristimo ono u šta smo uložili i što smo izgradili. Došli smo u povoljnu situaciju, jer smo investirali i sada treba tim plodovima investicija da poentiramo. Zahvaljujući prebacivanju Premijer lige kod nas i tome što smo izgradili izuzetno jaku optičku mrežu, sa preko milion potencijalnih korisnika i sa 250.000 trenutnih korisnika, dobili smo prostor za nove korisnike. Što se tiče Srbije, fokusiraćemo se na rast korisnika u internetu i televiziji. Inače, taj broj korisnika vam znači potencijal i za budući rast prihoda. Zato ovaj segment zapravo povećava vrijednost firme. Plan je i da povećamo broj mobilnih korisnika, jer smo treći put zaredom najkvalitetnija mreža i jedini smo koji imamo tu pravu kombinaciju interneta, televizije i mobilne telefonije, pa očekujemo da ćemo tu znatno da povećamo broj korisnika u Srbiji. U aprilu ćemo pustiti mobilnu telefoniju u Sjevernoj Makedoniji i tu očekujemo ozbiljan rast, a sljedeće godine ćemo u Njemačkoj i Švajcarskoj pustiti operatera kao u Austriji, sve sa ciljem da i tamo imamo što veći broj televizijskih i internet korisnika i da zapravo kontent u koji sad ulažemo prodamo i tamo. Time u stvari tražimo naše govorno područje, gdje možemo lakše da prodamo ono u šta smo uložili.

Kad smo već kod svetske utakmice, mogu li i serijski sadržaji da se probiju izvan Srbije i regiona?

– Sasvim sigurno da možemo na svjetsko tržište i sa produkcijom serija. Već sada prodajemo neke serije u raznim zemljama svijeta, a mislim da ćemo to da podignemo na viši nivo. Naše serije imaju univerzalnu temu i lako su shvatljive van granica zemlje, i to ćemo da forsiramo. Naša produkcija je jednaka produkciji HBO, na primjer. Zato sam optimista da će srpska produkcija postati ponovo prepoznata u svijetu. Nećemo samo biti aktivni u produkciji serija nego mislim da ćemo biti taj okidač internacionalizacije. Kao lideri produkcije, sada ulažemo i u jednu izuzetno razvijenu prodajnu mrežu, gdje bismo prvo u više od 100 zemalja imali ugovore s nekim televizijama, i drugo je da potpišemo ugovore s Netfliksom i HBO. “Državnog službenika” smo prodali najvećoj brazilskoj platformi. Serija je bila titlovana na španskom i sada nam traže sinhronizovano na španski, jer planiraju da ga prodaju čitavoj Južnoj Americi, čak i u Americi gdje je špansko govorno područje. Dakle, sve to zahteva kontinuirani rad i sposobnost da se prilagodite različitim zahtevima kupaca.

Ovaj zaokret Telekoma nije došao preko noći. Koliko je transformacija bila bolna?

– Početna situacija drugih evropskih telekoma je bila daleko povoljnija nego Telekoma Srbija, jer su svi oni u svojim zemljama uvijek bili ubjedljivi broj jedan. Telekom je, što se tiče fiksnog interneta i televizije, bio u fazi u kojoj nije imao veliki šer. Televizija je faktički bila ispod 20 odsto, a u velikim gradovima Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu bila je na manje od jedan odsto. Internet je bio na svega devet odsto i, što je bilo najgore, suočavao se s trendom pada. Nama je broj fiksnog interneta i fiksne televizije padao. Potpuno je bilo jasno da je situacija na kraju takva da koliko imate televizijskih korisnika, toliko ćete imati i internet i fiksnih korisnika, te smo praktično išli ka nestajanju. Bez obzira na to što smo imali dobro tržišno učešće u mobilnoj telefoniji, ovaj segment nije profitabilan kao prije deset godina, kada društvene mreže nisu dominirale kao danas.

A kakva je bila situacija među kablovskim operaterima?

– Ta 2018. je bila loša po Telekom i zbog toga. Kablovski operateri su se dobro organizovali. Imali smo SBB, kao lidera kartela, a drugi kablovski operateri su bili u manjim gradovima i jedni druge nisu napadali. Svako ko je u posljednjih 20 godina živio i radio u Srbiji mogao je da primjeti da je bila prava rijetkost zgrada u kojoj su postojala dva kablovska operatera. To je bio sistem u kom se međusobno nisu napadali, a jeli su samo Telekom, dok je SBB imao ekskluzivne kanale, poput Sport kluba, Granda, Foks kanala… Zatim je SBB s vremena na vrijeme kupovao ponekog kablovskog operatera. Sve u svemu, bio je to sistem protiv koga Telekom nije bio u stanju da se bori.

Međutim, borio se i izborio. Kako?

– Bila su neophodna četiri velika investiciona ciklusa u Telekomu. Prvo, da probamo da ukrupnimo tržište kako bismo što prije došli do broja jedan u internetu i televiziji. Dakle, da akvizicijama smanjimo broj konkurenata, što smo brzo i uradili. Drugo je bila izgradnja optičke mreže. Nažalost, Telekom Srbija je i tu kaskao. Treće je bilo da nivelišemo prednost konkurencije u sadržaju. Na primjer, već 2019. smo riješili problem Foksa, čiji sadržaj do tada nismo mogli da imamo. To je značilo i da pomognemo u pravljenju više kanala da bi naš sadržaj bio ne samo dobar već i što bolji. Tada smo bili u velikoj defanzivi, pa je to situacija kada Arena u odnosu na Sport klub nije imala ni Premijer ni špansku ligu, a 2017. Sport klub je uzeo i reprezentaciju na Evropskom prvenstvu. I četvrto, mi smo 2017. i 2018, prema izvještajima Ratela, bili dosta lošija mobilna mreža od Vipa i Telenora, pa čak i u tom segmentu smo morali da uložimo dodatno da bismo bili broj jedan.

Kako objašnjavate situaciju da Telekom nikad nije bilježio veće uspjehe, a istovremeno nikad nije trpio veće napade. Šta je pozadina toga?

– Ako slušate za šta nas prozivaju analitičari i političari koje finansira konkurencija, možete da vidite da nas oni ne prozivaju na temu da li je ovo što smo uradili poslovno dobro, već najviše pominju zaduženje. Da bismo uopšte ušli u te investicione cikluse, potpuno je logično bilo da smo uzeli investicione kredite, i to od renomiranih evropskih banaka. Meni su ti napadi Junajted grupe lako shvatljivi. Razumije ih svako ko hoće nepristrasno da sagleda stvari. Kad pogledate kad kreću napadi i šta se napada, vidjećete da svi oni, organizovani i finansirani od vlasnika Junajted grupe, imaju jedan cilj. Prvo su bili tabloidni napadi medija, posebno na mene. Kada to nije dalo rezultat, ubacili su političke partije. A kada ni to nije dalo rezultate, u posljednjih godinu dana krenuli su čak i po čitavom svijetu da plaćaju razne lobističke firme, advokatske kancelarije, međunarodne detektivske agencije… Pa su te lobističke firme pokušavale da pakuju neke izvještaje, pa probale da ih šalju u Brisel i Vašington, ocrnjujući državnu firmu. A sve zbog toga da bi oni ostali dominantni na tržištu. Našom ekspanzijom oni ne gube samo profit već i medijski i politički uticaj, koji su svim sredstvima pokušavali da sačuvaju. Da je samo profit, postavlja se pitanje zašto bi nekome smetala akvizicija kablovskih operatera i ukrupnjavanje tržišta. Oni su vidjeli to kao svoj plijen, da mi nestanemo, a da oni preko svojih kanala vrše neke druge uticaje.

Jedna od dežurnih tema za Junajted grupu i njene glasnogovornike je navodna prezaduženost Telekoma. Hajde nam konačno objasnite o čemu se tu radi i kako je moguće da ste tako prezaduženi, kako to uporno tvrdi Marinika Tepić, dobili povjerenje Evropske investicione banke?

– Koliko god da je uloženo novca, a prema našim informacijama, oni ulažu desetine miliona evra u lobi grupe, istina na kraju ipak pobjeđuje. Ne možete vi da prevarite velike finansijske institucije, poput EIB, koja je godinu dana radila procjene prije potpisivanja ugovora sa nama, ili pak “Vodafona”, koji je peta po veličini britanska kompanija uopšte, a najveći telekomunikacioni operater u Evropi. Kakvu god teoriju zavjere oko Telekoma da naprave njihovi lobisti, veoma je lako objasniti u šta smo mi uložili novac. Sportska prava su bila skuplja, ali to je i bilo logično kada imate dva konkurenta Arenu i Sport klub. Suština je u tome da smo mi u poslovnom smislu poentirali i da naša ulaganja donose još jače povjerenje finansijskih institucija. Ugovor s EIB je prvi veliki ugovor koji je ta banka dala nekom telekomunikacionom operateru na zapadnom Balkanu. Već u prvih šest mjeseci predstojeće godine mi ćemo demonstrirati svoju finansijsku snagu. Većina kredita koje mi dobijamo, najviše od zapadnoevropskih banaka, odobreni su nam bez garancija, što govori o povjerenju u Telekom. Paradoks je što priču o prezaduženosti Telekoma, preko svojih medija, forsira konkurentska kompanija koja je tri puta zaduženija od nas. Junajted grupa duguje oko 3,6 milijardi evra, ona je kontinuirani gubitaš i njen ukupni akumulirani gubitak iznosi 640 miliona evra, što joj ne smeta da se i dalje zadužuje. Oni to predstavljaju kao odličnu poslovnu politiku, a nama spočitavaju navodno katastrofalno poslovanje, iako smo uspjeli da nam zaduženost bude takva da nam niko ne traži garanciju, za razliku od njih, koji na ime garancija za dugove zalažu svoje firme. Dakle, imaju sličnu strategiju s mnogo lošijim rezultatima.

Marinika Tepić vas optužuje da su rezultati Telekoma fingirani. Da li je tako nešto uopšte moguće u biznis svijetu 21. veka?

– Svi naši finansijski rezultati su javni i redovno su predmet diskusije po nekoliko mjeseci. Drugo, kada vam finansijske institucije daju kredit, one detaljno provjeravaju svaku cifru. Kada uzmete u obzir da mi dobijamo višegodišnje kredite bez ikakve garancije, to onda govori da je povjerenje u Telekom u porastu. S druge strane, naša konkurencija je sebi dala dva zadatka. Jedan je da uznemiri finansijske institucije, a drugi je da pokušaju da nagovore naše međunarodne partnere da otkažu ugovore koje smo sklopili. Ali ponavljanjem laži o Telekomu na konkurentskim televizijama ne možete bilo koga da ubjedite u ono što nije istina. To naročito ne prolazi kod ozbiljnih finansijskih institucija. Kada budu objavljeni finansijski rezultati za 2021. godinu, naši građani će biti prijatno iznenađeni, jer će videti koliko naši prihod i profit rastu. Ozbiljne evropske banke se utrkuju da rade s nama, imamo zaista fascinantne ponude otplate i refinansiranja dugova Telekoma bez traženja ikakvih garancija s naše strane. Upravo zbog toga napadi konkurencije nas previše i ne uznemiravaju. Oni od 2019. pričaju da smo mi prezaduženi, a mi ih iz godine u godinu demantujemo. Osim banaka, ni naši inopartneri, od kojih smo otkupljivali prava prenosa, nisu tražili garancije. Izuzetak je jedino UEFA, kod koje su garancije uslov za učešće na tenderu.

Kako se dogodilo da prava prenosa kvalifikacionih mečeva fudbalske reprezentacije Srbije za Svjetsko prvenstvo u Kataru budu u posjedu kablovskog kanala, pa polovina građana Srbije nije bila u prilici da gleda mečeve?

– Mi 2017. godine nismo učestvovali na tenderu za kupovinu prava prenosa kvalifikacionih utakmica, jer smo smatrali da to treba da dobije kanal koji posjeduje nacionalnu frekvenciju, što je i preporuka EU za države članice. Junajted grupa se tada javila na tender i u našem odsustvu uspjela je lako da otkupi ta prava, čime je polovini građana Srbije uskratila mogućnost praćenja utakmica nacionalnog tima. Zbog toga smo učestvovali na posljednjem tenderu i očekujem pobjedu na njemu. Ukoliko pobjedimo, mi ćemo ta prava dati Javnom servisu kako bi mečevi od nacionalnog značaja, uključujući i evropske mečeve Crvene zvezde i Partizana, mogli da gledaju svi građani Srbije.

Pored sporta, korisnike vjerovatno najviše zanima i šta planirate od serijskog sadržaja, koji je očigledno u ekspanziji?

– U 2022. godini gledaoce očekuju nastavci najpopularnijih serija. Već u januaru krećemo s emitovanjem pete sezone serije “Ubice moga oca”, kao i rimejka “Složne braće”, što će biti posebno zanimljivo – gledati fenomenalnu komediju tačno 25 godina nakon nastanka originalne verzije. Emitovaćemo i nove sezone serija “Klan”, “Močvara”, “Tajkun” i “Tajna vinove loze”. Na jesen će ići i “Državni službenik 3”, kao i serija “Toma”, koja će biti mnogo sadržajnija od samog filma. Posebno smo ponosni na to što je, prema svim pokazateljima, TV Superstar ubjedljivo najgledaniji kablovski kanal, što pokazuje da smo pogodili želje gledalaca.

Šta biste sebi privatno poželjeli u 2022?

– Pošto imam tri male ćerke i veoma malo slobodnog vremena, želja mi je da malo više vremena provodim s njima, one su centar mog svijeta. Upravo zbog toga sve slobodno vrijeme koristim da budem s porodicom. Ne postoji ništa ljepše od učestvovanja u odrastanju svoje djece.

Kurir.rs