Vrijednost kredita koje su uzela slovenačka domaćinstva, a banke ih ne mogu naplatiti udvostručio se u zadnje četiri godine na gotovo 6 posto, a glavni su razlog porast nezaposlenosti i smanjivanje plata, piše ljubljanski dnevni list “Dnevnik”.
Procenat loših, nenaplativih kredita sredinom prošle godine iznosio je 5,7 posto, što znači da banke ne mogu naplatiti gotovo pola milijarde eura, iako su nekad krediti građanstvu važili za jednu od najsigurnijih investicija.
Do promjene i povećanja broja nenaplativih kredita dolazi zbog smanjivanja plata i gubitka posla budući da je broj nezaposlenih od 60.000 u 2008. porasto na sadašnjih gotovo 120.000.
Banke još nisu zabrinute porastom loših plasmana građanima, jer njihovi ukupni kreditni plasmani domaćinstvima iznose 8,36 milijardi eura i najveći dio obveza se redovno naplaćuje.One koji imaju dugoročne kreditne obveze i trenutno nemaju problema s vraćanjem kredita, piše “Dnevnik”. Brine, međutim, najviše mogućnost povećanja euribora, temeljne kamatne stope na euro, jer bi se u slučaju da se ta stopa poveća na nivo na kojem je bio prije dolaska globalne finansijske krize njihovi anuiteti otplate mogli povećati za trećinu, čime bi došli u nemoguć položaj, piše Dnevnik.
Po podacima slovenačke centralne banke, stepen zaduženosti privatnih domaćinstava u Sloveniji nije kritičan i znatno je manji od prosjeka u eurozoni.
Financijske obveze slovenačkih dimaćinstava povećane su sa 29 posto BDP-a u 2009. godini na sadašnjih 34 posto BDP-a i iznose ukupno 11,8 milijardi eura. S druge strane, ukupna finansijska imovina Slovenaca prema podacima centralne banke iznosi 38,6 milijardi eura, što je po glavi stanvovnika na polovini prosjeka eurozone.
Najveći dio financijske imovine, 15,4 milijarde eura, Slovenci imaju u obliku bankovnih depozita, 10,6 milijardi eura u dionicama, a ostatak u gotovini i policama osiguranja.
Inače, po podacima slovenske centralne banke, udio kredita vezanih uz švajcarski franak zadnjih je godina u Sloveniji smanjen – 2008. godine kredita vezanih uz franak bilo je u ukupnoj vrijednosti 1,4 milijarde eura, a sada ih je manje od 800 miliona eura. Od ukupno 794 miliona eura kredita vezanih uz franak, više od 90 posto ili 743 miliona eura odnosi se na stambene kredite.
