Kvalitet finansijskih izvještaja u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, bez obzira što se polako, ali sporo popravlja. Nekvalitetni finansijski izvještaji povećavaju cijenu kredita za kompanije – dižu kamatne stope i smanjuju ročnost kredita. To je, između ostalog, pokazala studija ,,Kvalitet finansijskog izvještavanja i ugovori o kreditima banaka: empirijska nalazišta iz primjera Crne Gore“ čiji autori su viceguverneri dr Zorica Kalezić i dr Nikola Fabris, a koja je objavljena na sajtu Centralne banke.
Za ovu studiju je korišćen ,,neuravnoteženi panel podataka o finansijskim izvještajima i kreditnim rezultatima za 600 najvećih kompanija u Crnoj Gori, od 2011. do 2018“.
Zaključci
Prvi zaključak ove analize pokazuje da banke prepoznaju (ne)kvalitet finansijskih izvještaja.
– Banke u Crnoj Gori u procesu provjere kreditnog rizika klijenta prepoznaju manipulaciju, odnosno (ne)kvalitet finansijskih izvještaja, i klijente ,,kažnjavaju“ kroz marginalno povećanje cijene kredita – premija na rizik, kako bi se uzela u obzir buduća neizvjesnost i troškovi praćenja tog kredita – pokazalo je istraživanje.
Ujedno, banke klijentima koji imaju finansijske izvještaje slabijeg kvaliteta su manje spremne da odobre dugoročne izvore finansiranja.
Banke da bi što kvalitetnije procijenile kreditni rizik ulaze u kreditnu istoriju klijenta.
– Da bi što kvalitetnije procijenile kreditni rizik klijenta, banke posežu za njegovom kreditnom sposobnošću (odobrenim kreditima) iz prethodnog perioda, kao izuzetno relevantnom informacijom. To govori u prilog da banke zbog nekvalitetnih finansijskih izvještaja klijenta se oslanjaju na alternativne metode za dobijanje relevantnih informacija za procjenu kreditnog rizika. Ova praksa neumitno dovodi do rasta kamatne stope i troška odobravanja kredita, utičući i na ostale segmente odobrene kamatne stope – pokazalo je istraživanje.
Za razliku od kompanija sa lošijim finansijskim izvještajima banke ,,nagrađuju“ one kompanije čiji su izvještaji bolji.
– Banke se značajno oslanjaju na prethodno iskustvo sa klijentom prilikom procjene njegovog kreditnog rizika. Kompanijama koje imaju bolji finansijski rezultat, manju rizičnost i niže zaduženje obezbjeđuju i bolje uslove finansiranja. Kada je u pitanju vlasnička struktura kompanija, banke nemaju direktne preferencije prilikom procjene kreditnog rizika – navodi se u studiji.
Jedan od zaključaka je i da je neophodna strožija kontrola tržišta računovodstvenih kompanija u našoj zemlji.
– Sagledavajući osnovnu statistiku varijabli koje su korištene za procjenu kvaliteta finansijskih izvještaja u Crnoj Gori, kvalitet finansijskih izvještaja u našoj zemlji nije na zadovoljavajućem nivou, iako se sporo popravlja od 2012. do 2017 – konstatovano je u ovom dokumentu.
Kako se navodi, na urgentnost strožije kontrole tržišta računovodstvenih kompanija u Crnoj Gori ukazuje činjenica da u prosjeku 12 odsto od top 600 najvećih kompanija u Crnoj Gori prijavljuje finansijske izvještaje koji će biti revidirani naredne godine, kao i da u prosjeku jedna petina ovih kompanija ima tendenciju da precjenjuje ili potcjenjuje prihode i finansijski rezultat.
Manipulacija
U studiji se navodi da je ujedno dokazana hipoteza da ,,manipulacija finansijskim iskazima kreira neizvjesnost i asimetričnu informaciju koja je penalizirana tokom procjene kreditnog rizika“.
– Ovo navodi na zaključak da, između ostalog, dalje smanjenje kamatnih stopa zavisi i od kvaliteta uređenosti tržišta računovodstvenih institucija u Crnoj Gori. Veći nadzor i postavljanje strožijih standarda za licenciranje računovodstvenih i revizorskih kuća predstavljaju očite instrumente, koji mogu doprinijeti poboljšanju uslova finansiranja kompanijama u Crnoj Gori – ističe se, između ostalog, u studiji.
Autori podsjećaju da će CBCG kroz započeti razvoj off-site kontrole i sistema ranog upozorenja (EWS), uparivanje podataka baze završnih računa i kreditnog registra u narednom periodu dati i posredni doprinos poboljšanju finansijskog izvještavanja u Crnoj Gori.
Izvor: Pobjeda
