Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard podvukla je crtu u pogledu toga koliko daleko ECB može da ide u pomaganju državama eurozone pogođenim pandemijom, poručivši da bi direktno kreditiranje vlada, mimo tržišta, bilo nezakonito.
ECB je planira da ove godine kupi hartije od vrijednosti u iznosu od 1,1 milijardi eura, uglavnom državne obveznica, kako bi obezbijedila jeftino kreditiranje vlada, domaćinstva i kompanija koje se bore sa pandemijom koronavirusa, a obećala je da će učiniti još više ako bude potrebno.
S obzirom na to da Banka Engleske daje direktne pozajmice britanskoj vladi, investitori su počeli da spekulišu o tome koje će druge centralne banke slijediti ovaj primjer pošto se svijet suočava sa najgorom recesijom.
Lagard je danas stavila tačku na spekulacije o direktnoj kupovini duga od vlada eurozone, a “hladnom vodom” je polila i ideju o pomoći domaćinstvima putem takozvanog instrumenta “novac iz helikoptera”, prenosi Rajters.
“Prema tumačenju ugovora, to znači da bi kupovina državnog duga na primarnom tržištu, odnosno direktno finansiranje vlada, podrilo utvrđeni cilj da se ohrabri disciplinovana budžetska politika”, navela je ona u pismu jednom poslaniku evropskog parlamenta, objavljenom danas.
Ovo znači da će ECB nastaviti da “usisava” obveznice samo na sekundarnom tržištu, čak i ako se približava tome da u svom posjedu ima jednu trećinu ukupnog duga zemalja kao što su Njemačka i Portugalija, navodi britanska agencija.
U pisanom odgovoru drugom poslaniku parlamenta EU, Lagard je navela da kreatori politike ECB nikada nisu razgovarali o obezbjeđivanju “novca iz helikoptera”, i da takvim predlozima koji cirkulišu u javnosti nedostaje konkretnost.
Dodala je da ti predlozi ne nude cjelovit odgovor po pitanju operativnih, računovodstvenih i pravnih teškoća, niti pružaju sveobuhvatnu analizu o ekonomskoj i monetarnoj isplativosti takvog troška.