Nedavni primjer lažnog finansijskog eksperta iz Norveške koji je bio zaposlen u nekoliko javnih preduzeća, pokazuje da je uljepšavanjem biografije moguće prevariti potencijalnog poslodavca prilikom konkursa za posao.

„Ređe se dešava da kandidati za određeni posao izmisle firmu ili poziciju, ali dešava se da im je opis zaduženja bio daleko širi od onoga što su stvarno radili, odnosno predstavljaju da su radili na višim pozicijama od onoga što su stvarno radili“, kaže Tatjana Vidaković iz Infostuda.

U zapadnoj Evropi, ali i regionu postoje elektronske baze podataka srednjih škola i fakulteta, pa je na uvid dostupna svaka diploma. Navedeno radno iskustvo poslodavci u privatnom sektoru najčešće žele da provjere.

„I mi direktori zovemo kolege kod kojih su ti koji su aplicirali za to radno mjesto prethodno radili. Pozovemo i pitamo šta misle o svom bivšem zaposlenom. Danas kada imate nekoliko stotina fakulteta nije lako provjeriti i svaku diplomu, tako da je to mnogo složenije“, kaže predsjednik ITM grupe Toplica Spasojević.

Provjera stručnosti pre zapošljavanja obaveza je poslodavca, tvrde stručnjaci. Za pojedine nestručne ljude na visokim funkcijama nisu zaslužne samo biografije, već i zapošljavanje preko veze.

„U privatnoj kompaniji to je obaveza gazde privatnika, ako je on primio nekog ko će mu donijeti finansijsku štetu, on će to osjetiti po svom džepu, ali u javnoj instituciji će platiti svojim novcem svi građani, odnosno poreski obveznici“, kaže konsultant Dragoljub Rajić.

Nedavno istraživanje u Njemačkoj pokazalo je da jedan nestručan zaposleni ugrožava rezultate sedam stručnih kolega u firmi. Da zbog loših karika ispaštaju svi poznato je i zaposlenima kod nas.

Izvor: RTS