Prema preliminarnim procjenama, ukupni poreski dug je 7. oktobra ove godine iznosio nešto više od 330 miliona eura, kazao je u intervjuu za Dan direktor Poreske uprave Milan Lakićević.
„Poreski dug bez kamate je 244,2 miliona, dok kamata iznosi preko 85,8 miliona eura. Kontinuirano preduzimamo mjere za smanjenje poreskog duga. Osim prinudne naplate, blokade žiro-računa, hipoteke i zaloga, te pljenidbe imovine, poreskim obveznicima je omogućeno da poreske obaveze izmire imovinom“, rekao je on.
Prema njegovim riječima očekuju da će nakon završetka postupka poreski dug obveznika koji su aplicirali za ovakav vid plaćanja biti umanjen.
Lakićević je podsjetio da je PU objavila „crnu listu” 100 najvećih poreskih dužnika koji nijesu izmirili obaveze po osnovu PDV-a, koncesija, poreza na dobit i na promet nepokretnosti i 50 najvećih dužnika po osnovu poreza i doprinosa na zarade.
„Uskoro ćemo objaviti inoviranu „crnu listu” od 200 najvećih dužnika po osnovu akciza, PDV-a, koncesija, poreza na dobit i na promet nepokretnosti i 50 najvećih dužnika po osnovu taksa na zarade“, najavio je on.
Lakićević je objasnio način kako se vrši procjena imovine kod poreskih dužnika koji porez plaćaju imovinom.
„Poreski obveznik koji podnosi zahtjev za plaćanje poreskog duga imovinom treba da dostavi procjenu vrijednosti nekretnine koju je uradio ovlašćeni procjenjivač. Zahtjev razmatra komisija za naplatu poreskih potraživanja imovinom dužnika, koju je formiralo Ministarstvo finansija. Komisija analizira objektivnost procjene i angažuje ovlašćene procjenjivače u okviru komisije da, u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim standardima, izvrše evaluaciju nekretnina i naprave eventualne korekcije ili novu procjenu. Nakon što komisija prihvati zahtjev, traži se saglasnost Vlade za plaćanje dugova imovinom. Nakon toga, Ministarstvo finansija zaključuje ugovor sa poreskim obveznikom“, rekao je Lakićević između ostalog.
On je istakao da su netačne i neutemeljene tvrdnje da su kontrolne aktivnosti PU politički motivisane prema bilo kom poreskom obvezniku, pa time i prema Alboni.
„Tokom kontrole Albone utvrđene su znatne nepravilnosti, prvenstveno po pitanju neplaćanje poreza i doprinosa na zarade od 2011. godine, usled čega je dug dostigao 1,4 miliona. U cilju obezbjeđenja naplate poreskog duga, uvedena je blokada poslovnih računa kompanije. Postavlja se pitanje da li je Albonu u ovakvo stanje dovelo loše upravljanje, odnosno da li se radi o direktnoj odgovornosti menadžmenta i vlasnika. Zlonamjerne su i neistinite teze da je za probleme Albone kriv bilo ko drugi osim njih samih“, tvrdi Lakićević.
