Ukupan poreski dug u Crnoj Gori je 655 miliona eura, kazao je u intervjuu za portal Bankar direktor Poreske uprave Sava Laketić, podsjećajući da su usvojene mjere za njegovo smanjenje, koje uključuju uključuju otpis kamata uz uslov plaćanja osnovnog duga. Ističe da siva ekonomija i nizak nivo poreske discipline i dalje predstavljaju najveće izazove za Poresku upravu, naglašavajući da su izdavaoci smještaja, po nekim procjenama, u velikom broju u sivoj zoni, kao i frizerski i kozmetički saloni, gdje se ta djelatnost u velikom broju slučajeva obavlja bez prijavljenog obavljanja poslova u stanovima što, kako kaže, značajno utiče na gubitak javnih prihoda i narušava fiskalnu stabilnost. Proširenje baze poreskih obveznika, efikasnija kontrola i transparentniji poslovni ambijent, poručuje Laketić, ključni su ciljevi za unapređenje poreske discipline.
Koji su trenutno najveći izazovi s kojima se Poreska uprava suočava u vezi sa naplatom poreza?
Postoji nekoliko ključnih izazova, a kao jedan od najvećih izdvaja se visok stepen sive ekonomije na koji utiče neregistrovanje djelatnosti. Mnogi obveznici iz ugostiteljskih, građevinskih i uslužnih djelatnosti izbjegavaju prijavu svojih prihoda, što dovodi do značajnog gubitka poreskih prihoda i samim tim otežava efikasnu naplatu. Moram istaći da je ostvarena naplata bruto prihoda znatno bolja u odnosu na prošlu godinu. Veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja. Cilj je da se što veći broj obveznika uvede u legalne tokove stvaranjem povoljnijih uslove za registarciju, pružanjem informacija o prednostima registrovanog poslovanja kao i digitalizacijom poreskog sistemja koji će olakšati samu proceduru registrovanja.
Da li postoji plan za unapređenje poreskog sistema kako bi se poboljšala efikasnost i naplata poreza?
Naravno, uveliko se radi na njegovoj implementaciji. Tu mislim na sveobuhvatan pristup koji uključuje modernizaciju administracije, poboljšanje zakonskog okvira kao i edukovanje poreskih obveznika u cilju dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa. Glavni plan je proširenje baze poreskih obveznika čime će se smanjiti nivo nelojalne konkurencije. Prije svega ovdje mislim na izdavaoce smještaja koji su u ovom trenutku, po nekim procjenama, u velikom broju u sivoj zoni. Zatim imamo frizerske i kozmetičarske salone, gdje sa ta djelatnost u velikom broju slučajeva obavlja bez prijavljenog obavljanja poslova u stanovima. Plan je da osnujemo i registar i da samo praktično registrovani izdavaoci smještaja budu u mogućnosti da se oglašavaju na najvećim platformama za izdavanje smještaja. U saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) pokrenuli smo jedan pilot projekat u područnoj jedinici Podgorica koji je dao odlične rezultate kada je riječ o ostvarenoj naplati.
Kakvi su planovi za suzbijanje sive ekonomije u Crnoj Gori u narednom periodu?
Poreska uprava prepoznaje značaj smanjenja sive ekonomije kao ključnog faktora za unapređenje fiskalne discipline i povećanja poreskih prihoda. Stvaranje atraktivne poreske klime kroz transparentan poslovni ambijent, zasnovan na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura, koja doprinosi većem stepenu dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa i efikasnoj naplati poreza jeste primaran cilj Poreske uprave.
U tom smjeru sprovode se aktivnosti na reformi poreske administracije, na osavremenjavanju procedura, uvođenju većeg stepena digitalizacije sa misijom ka jednostavnoj i efikasnoj naplati poreza. Imamo u planu da oragnizujemo što veći broj edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni.
Moram da istaknem aktivnu saradnju sa međunarodnim organizacijama i Svjetskom bankom, koje nam pružaju tehničku i finansijsku podršku u borbi protiv sive ekonomije. Postupaćemo u skladu sa Programom za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori 2024. -2026. godine koji uključuje postojeće i nove mjere za suzbijanje neformalne ekonomije i pruža set kontrolnih i podsticajnih mjera, kako bi se sa jedne strane vršila efikasnija kontrola i spriječila neformalna ekonomija, a sa druge strane olakšalo poslovanje privredi.
Da li Poreska uprava planira uvođenje dodatnih digitalnih servisa za građane i preduzeća?
Ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebao da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što če dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda. Glavna promjena biće formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e- sanduče za fizička i pravna lica, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, preuzimanje uvjerenja i t.d.
Postoje li planovi za reformu poreskog sistema? Da li je za 2025. godinu u planu povećenje poreza i koji?
Zajedno sa zaposlenima u upravi aktivno radimo na implementaciji Projekta Reforme poreske administacije, koji će, između ostalog, doprinijeti široj i detaljnijoj bazi poreskih obveznika, smanjenju sive ekonomije, jačanju poreske discipline, kao i unapređenju procesa rada. Cilj je da napravimo integrisani sistem za upravljanje prihodima i optimista sam da ćemo uz rad, trud i podršku drugih zemalja moći da izađemo na kraj sa svim izazovima sa kojima se suočavamo i proširimo bazu poreskih obveznika i zatim u krajnjem povećamo i naplatu prihoda.
Kako biste ocijenili “poresku disciplinu” privrede i građana?
Crna Gora se suočava sa brojnim izazovima kada je riječ o stepenu poreske discipline. Jedan od ključnih razloga je činjenica što se veliki dio poslovanja i dalje odvija u sivoj zoni, stoga smo preduzeli niz mjera, uključujući pojačan inspekcijski nadzor, unapređenje digitalizacije poslovanja i promovisanje poštovanja poreskih obaveza među građanima i privrednicima, kako bi uveli sivu ekonomiju u legalne tokove.
Koliko trenutno iznosi poreski dug? Koji su vaši predlozi za rešavanje problema poreskog duga i efikasniju naplatu zaostalih obaveza?
Ukupni poreski dug iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu.
Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare. Vlada je usvojila Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obavezeće koji omogućava otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra i koji u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug.
Takođe, na smanjenju poreskog duga radiće i Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.
Šta će Vam biti prioritet u 2025. godini?
Uvođenje dijela sive ekonomije u legalne tokove, digitalizacija i modernizacija, kao i osnaživanje Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta su ključni prioriteti. Definitivno jedan od najvećih problem Poreske uprave su ljudski kadrovi. Prethodna dva kadrovska plana se nisu uopšte realizovala, i za ovu godinu nova zapošljavanja su krenula tek u novembru. Imamo kritičnu starosnu strukturu i veliki broj kolega će u narednom periodu otići u penziju. U saradnji sa Svjetskom bankom radimo takozvanu „skills gap“ analizu, odnosno analizu jaza između vještina koje trenutno imamo u Poreskoj upravi i onih koje nam trebaju za naredni period, a posebno nakon uvođenja integrisanog sistema za upravljanje prihodima, tako da će gro aktivnosti biti fokusirano na osnaživanju ljudskih kapaciteta, za osnaživanja IT sistema, kako bi za nekih 3-5 godina imali potpuno modernizovanu Poresku upravu.
(Izvor: Bankar)
