Predsjednica Evropske centralne banke ECB Kristin Lagard nagovijestila je snažan ekonomski oporavak eurozone u trećem kvartalu i najavila da će banka pomno pratiti uticaj apresijacije eura na srednjoročne izglede kretanja inflacije.
“Podaci koje smo dobili od našeg posljednjeg sastanka o monetarnoj politici u julu, ukazuju na snažan oporavak aktivnosti uglavnom u skladu sa našim ranijim očekivanjima”, rekla je Lagard na konferenciji za novinare nakon sjednice ECB.
U tom kontekstu, ECB je blago poboljšala procjenu rasta za 2020. godinu, i sada očekuje pad bruto domaćeg proizvoda za 8,0 posto u odnosu na junsku prognozu o padu od 8,7 procenata. Za 2021. projektuje rast BDP-a od 5,0 posto, i za godinu kasnije od 3,2 procenta, prenosi CNBC.
Lagard je navela da se domaća tražnja u eurozoni znatno oporavila sa minimalnih nivoa zabilježenih u prethodnim mjesecima, ali je upozorila da “povećana neizvjesnost po pitanju ekonomskih izgleda i dalje vrši pritisak na privatnu potrošnju i poslovne investicije”.
Prema njenim riječima, oporavak još okružuju značajne neizvjesnosti, koje se u velikoj mjeri odnose na budući razvoj pandemije i uspješnost u sprovođenju mjera za njeno stavljanje pod kontrolu.
Šefica ECB je takođe navela da inflaciju u eurozoni “guše” niske cijene energije i slabi pritisci na povećanje cijena u uslovima ublažene tražnje i značajnog zastoja na tržištu rada.
Lagard je naglasila da je ECB danas takođe razmatrala aktulenu apresijaciju eura i poručila da će “pažljivo pratiti” kretanje kursa u budućnosti.
Euro je tokom njenog obraćanja na konferenciji za novinare dostigao jednonedjeljni maksimum od 1,1902 dolara.
“Upravni savjet je razgovarao o aprecijaciji eura, ali kao što znate mi ne ciljamo kurs”, rekla je Lagard, dodajući da je mandat ECB da osigura stabilnost cijena, ali da bi velike promjene kursa mogle da utiču na inflaciju.
“Jasno je da u slučaju da apresijacija eura vrši negativan pritisak na cijene, moramo pažljivo da pratimo tu situaciju, a o tome je opširno raspravljano u Upravnom savjetu”, rekla je ona i napomenula da rizik od potpune deflacije nije uključen u postojeće prognoze ECB.
Lagard je poručila da će ECB vjerovatno u potpunosti iskoristiti podsticajna sredstva iz tzv. Pandmijskog paketa hitnih kupovina (PEPP), teškog 1,35 biliona dolara, kako bi obezbijedila dovoljnu likvidnost i pomogla regionu da se izvuče iz recesije.
