Kupovina nekretnina najpraktičniji je način da se ušteđevina ili kapital sačuva od inflacije. Pored nekretnina, i zlato je uvijek dobra opcija, ali ono nosi i određene rizike, prenosi portal Capital.ba.
U takvim uslovima, oni koji imaju ušteđevinu traže mogućnost da sačuvaju vrijednost novca, a stručnjaci poručuju da postoje razni načini da se to postigne, ali upozoravaju da su neke opcije manje sigurnije od drugih.
Nekretnine čuvaju novac od rastuće inflacije
Dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik za CAPITAL kaže da bi bilo najbolje da se novac ulaže u investicije za koje postoji opravdanost, odnosno da se proizvodi određena roba ili pružaju usluge za koje postoji potražnja na tržištu.
Time bi se, objašnjava, kroz porast cijena proizvoda koji se plasiraju na tržište, anulirao negativan efekat inflacije.
Ukoliko se, ipak, oni koji imaju novac, ne odluče zabavljenje biznisom, Krajišnik kaže da su nekretnine relativno najjednostavniji način da se sačuva vrijednost novca.
„Nekretnine mogu sačuvati vrijednost novca, jer inflacija ne može uništiti vrijednost nekretnina. Njihova cijena raste i ona se nikada neće vratiti nazad. Isto tako, ako te nekretnine možete rentirati ili koristiti da vam donose određen prihod, onda je to dobar plasman“ rekao je Krajišnik.
Najgore je ulagati u ono što ne razumijete
Branko Kecman kaže da je najbitnije da se ulaže u ono u šta se pojedinac razumije ili da se angažujeu stručnjaci za određene investicije.
„Najgora je stvar ulagati u ono što ne razumijete, a pogotovo da se ponašate po sistemu ’krda’ i ’kupujem ono što raste’. Nedavna korekcija cijena kriptovaluta je pokazala da onog trenutka kada se u kupovinu uključe oni koji apsolutno ne razumiju o čemu se radi, trend se okreće i dolazi do pada cijena“, objasnio je Kecman.
Dodaje da postoje i druge opcije za ulaganje, ali da su one pod znakom pitanja. Jedna od njih je ulaganje u druge valute.
„Nalazimo se u uslovima globalne inflacije. Trenutno inflacija ne napada samo domaću valutu, već i velike svjetske valute, tako da ono što smo nekada, na primjer, čuvali u njemačkim markama sada ne dolazi u obzir, jer se obezvrijeđuje dolar i evro“, naveo je Krajišnik.
Ulaganje u zlato na duge staze se uvijek isplati
I ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da su nekretnine uvijek dobro ulaganje, ali da je tu problem što se uloženi novac ne može brzo vratiti.
„Nekretnine su uvijek dobro ulaganje, jer će im vrijednost rasti ako su na atraktivnim lokacijama. Problem je kada jednom uložite u nekretnine, ne možete vrlo brzo vratiti taj novac, jer nije lako preko noći prodati nekretninu po dobroj cijeni“, objasnio je Gavran.
Ističe da je uvijek preporučljivo i dugoročno ulaganje u plemenite metale, poput zlata. Vrijednost zlata se, kaže, može promjeniti, ali dugoročno je vrlo izvjesno da će oni koju u njega ulažu biti na dobitku. Međutim, u BiH ni to nije jednostavno.
„Problem je što u BIH ne postoji sistem, koji omogućava da se kupuju zlatne poluge, a što je oguće u najvećem dijelu svijeta. Jedino ulaganje u zlato kod nas je moguće kroz zlatni nakit i zlatnike, što nije praktično“ objasnio je Gavran.
Kada je riječ o akcijama preduzeća, Gavran kaže da je tu rizik mnogo veći, a da bi prema trenutnom stanju, jedna od mogućnosti mogla biti ulaganje u energetske kompanije.
„Situacija je krizna u mnogim ekonomijama, pa čak su i velike svjetske kompanije u rizicima da im vrijednost padne, tako da je vrlo teško reći koje bi akcije mogle biti sigurne i stabilne. Za pojedine energetske kompanije bi se uslovno moglo reći da bi bile dobra prilika za ulaganje, jer vidimo da cijene energenata dugoročno rastu“, rekao je Gavran.
Međutim, naglasio je da i tu postoje rizici, a što se najbolje vidi na primjeru ruskog „Gasporma“ koji je do samo prije nekoliko mjeseci važio za stabilnu i jaku kompaniju.
„Prije uvođenja sankcija bilo je preporučljivo ulaganje u „Gasprom“ kao stabilnu i jaku kompaniju, ali vidimo šta se preko noći može dogoditi, kada su u pitanju neke blokade sankcije“, naveo je Gavran i dodao da štednja u bankama danas gubi smisao, osim u smislu garancije da vam novac niko ne može ukrasti.
Takođe, ističe i da za većinu građana BiH nema nedoumica oko ulaganja, samim tim što nemaju viška novca.
„I oni koji su ranije imali neku ušteđevinu, zbog rasta troškova života taj novac koriste za izmirivanje životnih potreba. To je najčešći slučaj“, naglasio je Gavran.
Izvor: Capital.ba
