Kada je Kuba početkom avgusta najavila krupan korak ka prelasku na elektronsko bankarstvo i društvo “bez gotovine”, preduzeća u toj komunističkoj zemlji nijesu znala kako da reaguju.
Najalarmantnije za mnoge preduzetnike je bilo novo dnevno ograničenje od 5000 pezosa u gotovini za firme, što je jedna od nekoliko mjera za koje kubanska vlada tvrdi da imaju za cilj da primoraju Kubance da finansijske transakcije obavljaju elektronski, preko onlajn uplata i platnih kartica.
Promjene su neophodne u cilju prevazilaženja nestašice gotovine, kazali su zvaničnici kubanske centralne banke, budući da su devalvirajući pezos i rast cijena namirnica iscrpili bankarske rezerve i automate.
“Potražnja za gotovinom je rasla brže nego što smo mogli obezbijediti novac našim bankarskim filijalama”, rekao je Alberto Kuinones, potpredsjednik Centralne banke Kube. Zvaničnici kažu da će promjene biti postepeno uvođene tokom narednih šest mjeseci.
Međutim, bojazni u vezi s njihovom primjenom već stvaraju poteškoće, rekla je Hulijeta Hernandez, osnivačica i menadžerka kompanije Pilares Konstrakšn, privatnog izvođača radova sa sjedištem u Havani, koji zapošljava 60 ljudi.
“Razumijemo da postoji kriza i potreba za elektronskim bankarstvom, ali to je naš novac”, kazala je Hernandezova za Rojters. Njena firma je već usvojila elektronsko bankarstvo, ali joj je često brzo potreban pristup gotovini, dodala je ona.
Čak i prije novih ograničenja, kubanski preduzetnici su se suočavali sa preprekama koje bi bilo gdje drugo djelovale nesavladivo: nestabilnom električnom energijom i internetom, široko rasprostranjenim nedostatkom goriva i nedostatkom praktičnog načina za legalnu razmjenu velikih suma lokalne valute u dolare potrebne za uvoz robe iz inostranstva.
Samo tri dana nakon što su pravila stupila na snagu, rekla je Hernandez, stiglo je još loših vijesti: mnogi njeni dobavljači, koji su ranije bili voljni za elektronske transfere, sada su prihvatali samo gotovinu, iz straha da će izgubiti pristup gotovini koja im je potrebna za poslovanje.
“Trenutno je efekat… kao paraliza”, rekla je Hernandez i dodala da su mnogi vlasnici preduzeća već zaustavili investicije. “Ljudi čekaju da vide… da li će biti nađeno rješenje za probleme koje su pravila stvorila.”
Za mnoge Kubance koji su odrasli u komunizmu nakon Kastrove revolucije 1959. godine, prelezak na elektronsko bankarstvo je predstavljalo veliku kulturnu promjenu, kazao je za Rojters Leonardo Rodrigez, koji upravlja malim prehrambenim preduzećem u Havani.
Mada veće firme već neko vrijeme koriste elektronske finansijske transakcije, za manje firme i ulične radnje na Kubi, formalnosti poslovanja poput plaćanja poreza ostaju novi koncept, kazao je on.
“Kubanci su godinama poslovali na ulici, ne znajući šta je poreski sistem”, rekao je Rodrigez, napominjući da većina radi ilegalno ili na margini zakona.
“Prijava naše prodaje, prijava našeg prihoda… ovi koncepti su veoma novi.”
U Santjagu de Kubi vlada je ove nedelje regrutovala članove lokalnih “računarskih klubova” da izađu na ulice i obuče prolaznike osnovama plaćanja preko mobilnih telefona.
Međutim, Ronaldo Venero, 34-godišnji prodavac voća i povrća s ulica Havane, koji kupuje od farmera van grada, rekao je da većini farmera koje srijeće iz ruralnih područja ostaje potpuno stran koncept modernih pogodnosti mobilnog interneta i elektronskih plaćanja.
“Farmeri koji dolaze da prodaju robu posluju s gotovinom”, kazao je on. “Kada im kažete da ćete platiti karticom ili elektronskim transferom, oni odbijaju.”
