Intenzivni razvoj kruzing i jahting turizma u Crnoj Gori donio je i niz dilema i oprečnih mišljenja u vezi sa zaštitom životne sredine. Na pitanja da li imaju opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda jahti i kruzera, kakva pravila i procedure sprovode u cilju sprečavanja zagađenja mora i zaštite životne sredine, da li su kruzeri zagađivači mora – odgovore smo potražili u kompaniji Luka Kotor a.d. i tivatskoj marini Porto Montenegro.
Izvršni direktor Luke Kotor Milko Krvavac za Pobjedu kaže da su savremeni kruzeri u potpunosti ekološki bezbjedni ukoliko se poštuju procedure i pravila koja važe na njemu.
– Zbog neupućenosti vrlo često se dešavalo da se u medijima objave tekstovi o ispumpavanjima fekalija i zauljanih voda u zalivu, jer se pranje sidra i sidrenog lanca od naslaga mulja sa dna mora predstavlja u javnosti kao izlivanje fekalija sa broda. Ovo je potpuno uobičajena praksa za sve svjetske brodove, gdje se mlazom morske vode ispiraju ove naslage mulja koje su pokupljene sa dna mora. Vrlo je mala vjerovatnoća da će brod izazvati ekološki incident i zagađenje mora iz razloga što to ne dozvoljava savremena tehnologija na brodu i stroge mjere koje se na brodu sprovode i vode u brodski dnevnik. O tome govori i činjenica da godišnje veliki broj kruzera dođe u Luku Kotor bez ekoloških incidenata. Pravila ponašanja i ekološka politika je vrlo stroga na savremenom kruzeru, što govori i postojanje posebnog oficira za ekologiju na brodu koji se bavi samo ovom temom – ističe Krvavac. On dodaje da je brod u potpunosti zatvoren sistem i da fekalne vode idu u posebne crne tankove gdje se procesom ubacivanja bakterija razlaže ova vrsta otpada, a čvrsti ostatak materije spaljuje.
Krvavac kaže da Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama vodi brigu o eventualnim ekološkim incidentima u akvatorijumu, a monitoringom životne sredine se bavi Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, koja preko svojih podizvođača (Centar za ekotoksikološka istraživanja, Institut za biologiju mora itd.) vrši potrebna mjerenja kako bi ustanovili zagađenost i stanje našeg okruženja.
Krvavac podsjeća da je u luci zabranjeno ispuštati i odlagati u more i na obalu čvrst i tečni otpad, ulje i zauljene vode i ostatke tereta sa broda, kao i sve druge materije koje zagađuju životnu sredinu, osim na mjestima gdje postoje postrojenja, oprema i uređaji za prihvat i rukovanje ovim materijama.
– Dakle, zabranjeno je zagađivati more, opasnim ili štetnim materijama sa plovnih objekata i drugih transportnih sredstava, zagađivati vazduh ispuštanjem prašine, dima ili gasova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima. Sprečavanje zagađenja mora sa brodova definiše „Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja sa brodova (Marpol 73/78)“, konkretno ispuštanje fekalija definiše Anex IV „ Sprečavanje zagađenjem otpadnim vodama sa brodova“, ove konvencije. Domaća regulativa obavezuje državu da čuva i unapređuje životnu sredinu. Ovim opredjeljenjem postoji i obaveza u sprovođenju kako domaćih tako i međunarodnih propisa u oblasti zaštite životne sredine – kaže Krvavac.
Zakonom o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata uređuje se zaštita mora od zagađivanja sa plovnih objekata koji plove ili se nalaze u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, prihvat i rukovanje otpadom u lukama, kao i odgovornost i naknada štete u slučaju zagađivanja.
– Privredno društvo Luka Kotor se brine o sprovođenju procedura i postupaka dobijenih sertifikatom (ISO 14001), sistemu menadžmenta životne sredine (EMS) koji nalaže da se sprovode procedure i postupke dobijene ovim sertifikatom. Kompanija uspješno implementira alate sistema kvaliteta menadžmenta prema zahtjevima ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015 koji se realizuje kroz zaštitu životne sredine. Ovo podrazumijeva preventivno djelovanje u cilju sprečavanja akcidenata na akvatorijumu luke, eliminisanje i smanjivanje štete u slučaju povrede procedura zaštite životne sredine, poštovanje ,,Pravila ponašanja“ i sprovođenje mjera protiv zagađenja. Kada se radi o procedurama i obrascima sprovode se sljedeće procedure: Lkp 13. korišćenje i skladištenje opasnih materija, Lkp 25. održavanje i kontrola čistoće, Lkp 26. praćenje i mjerenje učinka zaštite životne sredine, Lkp 27. preventivne i interventne mjere zaštite akvatorijuma, Lkp 28. pripravnost za reagovanje u vanrednim situacijama i odgovor na njih, Lko.117 (P.28)/01 Plan reagovanja u vanrednim situacijama i odgovor na njih i Plan bezbjednosti Luke Kotor se bavi ovom temom – objašnjava Krvavac.
Sertifikaciju vrši renomirana međunarodna sertifikaciona kuća „Bureau Veritas“ Ltd. Nadzorna posjeta resertifikacije sistema menadžmenta kompanije, prema zahtjevima novog standarda, je potvrđena i validna od 5. novembra 2022. godine. Nakon ove sertifikacione nadzorne posjete, sertifikati Luke Kotor su produženi na period od još tri godine, uz obavezan godišnji pregled.
Shodno važećim propisima i svojim procedurama, službe kvaliteta i zaštite životne sredine vrše aktivnosti redovnog obavještavanja nadležnih organa Crne Gore, kao što je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, kojoj prosljeđuju potrebne informacije u vezi sa istraživanjima o otpadu o čemu govori „Godišnji izvještaj o otpadu“ (0301-466 od 28. 2. 2023. godine).
Krvavac ističe da Luka Kotor a.d. utvrđuje i preispituje značajne aspekte životne sredine koji su povezani sa prethodnim, tekućim i planiranim aktivnostima, uzimajući u obzir odgovarajuće kriterijume zaštite životne sredine, zakonske propise i druge zahtjeve, interese zaposlenih i ostalih zainteresovanih strana. Napominje da jedino nelegalno vezani gliseri, koji su, kaže, uzurpirali vezove u marini, svakodnevno toče gorivo bidonima, a sve naočigled nadležnih inspekcijskih organa i time zagađuju marinski dio Luke Kotor.
– U cilju obezbjeđenja što većeg stepena sigurnosti i bezbjednosti, ekološke zaštite okoline kao i što efikasnijeg rada u Luci Kotor, svim korisnicima lučkih usluga ili onima koji se nađu na teritoriji i akvatorijumu Luke Kotor su u obavezi da poštuju preventivne mjere koje su ustanovljene od strane lučkih vlasti i naše kompanije. Zapovjednik plovila se upoznaje sa „Pravilima ponašanja i ekološke prevencije“ jer potpisuje potvdu koja je dokaz da je upoznat sa važećim procedurama, a ovi obrasci su takođe dostupni na sajtu Luke Kotor. Plovila koja uplovljavaju u Luku Kotor su dužna da poštuju „Pravila ponašanja, mjere ekološke prevencije u luci Kotor (LKO 30)“ i na engleskom „Rules of conduct and ecological prevention in Port of Kotor (LKO 31)“. Gore navedenim pravilnicima (koji se nalaze na našem sajtu) u akvatorijumu i na teritoriji Luke Kotor kada su u pitanju fekalne vode zabranjeno je po tački 13. ispuštanje u more prljave tečnosti (kaljuža, otpadne vode, sanitarne vode, mješavina goriva i ulja). Takođe, u marinskom dijelu Luke Kotor gdje se vežu plovila za sport i razonodu (morne jahte, jedrilice, katamarani, gliseri itd.) važe „Pravila o redu u marinskom dijelu Luke Kotor“ gdje su plovila ulaskom u ovaj prostor dužna pridržavati ih se. Isti se nalaze na postavljenoj tabli u marini Luke Kotor, na sajtu kompanije i u ugovorima o vezu sa korisnicima. Korisnici veza su dužni pridržavati se važećih propisa u pogledu boravka i plovidbe u unutrašnjim morskim vodama, obalnom i teritorijalnom moru Crne Gore, kao i važećih propisa iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti, zaštite od zagađenja, kao i propisanih zabrana u lukama Crne Gore. Ovdje bih napomenuo da su sva plovila dužna da najave predaju brodskog otpada 48 sati prije dolaska, (dokument: Notification of ship – generated waste (As per Article 6. of Directive 2000/59/EC as amended) – objašnjava Krvavac.
Kada je u pitanju oprema za prihvat i rukovanje otpadom, pa i fekalnim, zakonska regulativa nalaže da korisnici luke posjeduju opremu za prihvat i rukovanje otpadom u skladu sa međunarodnim i domaćim propisima.
– Shodno ovome, „Plan upravljanja otpadom (br. 0306-2301 od 27. 7. 2022) luke“ definiše ove stavke. Ovdje se nalaze informacije o godišnje predviđenim količinama otpada kojeg prihvatamo sa brodova i kapacitetima lučkih postrojenja i opreme za ovu potrebu. Saglasnost na plan je dobijena od „Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama“ i Agencije za zaštitu životne sredine. Otpad koji nastaje na i sa jahti i plovnih objekata je obuhvaćen ovim „Planom upravljanja otpadom“, pri čemu godišnje količine nastalog otpada zavise od broja jahti i drugih plovila koja borave u Luci Kotor. Luka Kotor selektivno sakuplja otpad sa jahti i ostalih plovnih objekata, kao i otpad koji nastaje na prostoru same luke, privremeno skladišti na lokacijama njegovog nastanka, do momenta predaje ovlašćenom operateru koji posjeduje sva potrebna rješenja izdata od strane Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore za organizovano prikupljanje, transport, privremeno skladištenje i konačno zbrinjavanje (izvoz ili prerada) opasnog i neopasnog otpada, ,,Hemosanu“ d.o.o. iz Bara. Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija. Mi kao nosioci projekta (plana) smo dužni da postupamo u skladu sa Pravilnikom o načinu vođenja evidencije otpada i sadržaju formulara o transportu (,,Sl. list Crne Gore“ br. 50/12) koji propisuje način vođenja evidencije otpada (količine i vrste otpada), sadržaj i način popunjavanja formulara o transportu otpada i način sačinjavanja godišnjih izvještaja o otpadu Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine – objašnjava Krvavac.
U slučaju zauljenih i fekalnih voda preuzimanje otpada se vrši direktno sa broda u specijalizovani kamion ili kamion-cistijernu. Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija.
Ko sprovodi nadzor?
Zakonom o lukama (,,Sl. list CG“, br. 51/2008, 40/2011, 27/2013 i 18/2019) u skladu sa članom 26. Zakona, organ uprave, odnosno pravno lice i koncesionar obezbjeđuju ispunjavanje uslova utvrđenih međunarodnim i domaćim propisima kojima se reguliše sprečavanje zagađivanja životne sredine s brodova, zaštita morske sredine i priobalnog područja i civilna odgovornost za štetu izazvanu zagađenjem. Prema Uredbi o održavanju reda u lukama, Lučka kapetanija je ovlašćena da kontroliše lučka postrojenja, uređaje i opremu koji mogu ugroziti ljudske živote, plovidbu ili zagaditi obalu i vodu, a korisnik luke je dužan da čisti vodene površine i morsku obalu u luci i sidrištima od zauljanih i drugih materija.
Inspekciju domaćih plovnih objekata pod zastavom Crne Gore kao država-zastava (flag State) i stranih plovnih objekata kao država-luka (port State) vrši Inspekcija sigurnosti plovidbe.
Stručnjaci se slažu da je veliki broj jahti mnogo jasnija i prisutnija potencijalna ekološka opasnost nego što je to slučaj sa velikim trgovačkim, posebno putničkim brodovima. Jahte ne podliježu obavezi striktnog vođenja evidencija o stanju brodskih tankova nafte i ulja, dnevnika stroja niti, u većini slučajeva, imaju opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda, kao što to imaju kruzeri.
Porto Montenegro
Iz kompanije Adriatik marinas kažu da u marini Porto Montenegro imaju instaliran vakuumski sistem za prihvat crnih i sivih voda. PR Porto Montenegra Danilo Kalezić kazao je Pobjedi da ovaj sistem u potpunosti pokriva cijelu marinu i jahte se mogu isprazniti putem ovog sistema, pod pritiskom od 0.6 bara.
– Ova usluga se pruža besplatno kako bismo podstakli sve kapetane i vlasnike jahti da je koriste. S ciljem očuvanja našeg okruženja, nastavljamo posvećeno da radimo na promociji odgovornog ponašanja prema našim vodama i prirodi – poručuje Kalezić. On je naglasio da su, inače, prva marina u Crnoj Gori koja je uvela ovaj sistem.
– Naša marina posluje u skladu sa MARPOL konvencijom i u potpunoj saglasnosti sa domaćim zakonima (Zakon o zaštiti mora od zagađenja s plovnih objekata, Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti životne sredine) – kazao je Kalezić.
Pobjeda