Životni troškovi u Njemačkoj porasli su toliko da su u finansijskoj krizi i oni koji do prije nekoliko godina nijesu bili u opasnosti od siromaštva. Sve više ljudi je primorano da radi više od jednog posla, a sve je veći i broj penzionera koji moraju tražiti dodatni izvor prihoda.
Izgleda da mnogima u Njemačkoj jedan izvor prihoda više nije dovoljan. Finansijski problemi tjeraju zaposlene da rade dodatne poslove, ali i penzionere. U 2022. godini, gotovo 17 odsto stanovništva u Njemačkoj živjelo je u siromaštvu – to je više od 14 miliona ljudi, prema podacima Izvještaja o siromaštvu iz 2024.
Čak 1,9 miliona ljudi prošle godine imalo je dva posla, skoro dvostruko više u odnosu na početak 90-ih godina. Pored toga, sve veći broj penzionera radi u penziji – trenutno 1,2 miliona starijih od 67 godina – što je oko 50 hiljada više nego krajem 2022. godine, a i više nego dvostruko u poređenju sa 2000. godinom.
podatak da gotovo dvije trećine svih odraslih među siromašnim stanovništvom radi ili su u penziji. Samo šest posto njih uopšte ne radi. Pritom, čak 60 posto siromašnih ima srednju, višu ili visoku stručnu spremu.
Prag siromaštva
Prema konvenciji EU-a, domaćinstvo se smatra siromašnim ako su mu prihodi manji od 60 posto medijana prihoda. Prag siromaštva za samce u Njemačkoj u 2022. godini bio je mjesečni prihod od 1186 eura, a za par bez djece 1779 eura. Smatra se da su samohrani roditelji s djetetom mlađim od 14 godina u riziku od siromaštva ako imaju manje od 1542 eura prihoda mjesečno. Za par s dvoje djece do 14 godina prag siromaštva iznosi 2490 eura mjesečno.
Nemaju gdje da ostave djecu
Oni koji imaju djecu, a nemaju pomoć bake, suočavaju se sa dodatnim problemom u pronalaženju odgovarajućeg posla zbog dugih lista čekanja za razne tipove brige o djeci (primjerice produženi boravak u školi). Zbog toga su majke, a posebno samohrane majke, često primorane da rade skraćeno radno vrijeme te se zapošljavaju na određeno vrijeme. U slučaju otkaza, imaju malo ili nikakva prava na osiguranje, a prava na penziju jedva se ostvaruju. Rezultat toga je siromaštvo u starosti.
Mnogi siromašni građani u Njemačkoj ne traže državnu pomoć, čak ni kada imaju pravo na nju. Prema Institutu za istraživanje tržišta rada, oko 40 odsto ljudi ne koristi svoja prava na naknade. Neki zbog neznanja, a neki radije žive u skrivenom siromaštvu nego da se obrate centru za zapošljavanje. Razlog je često društvena stigma povezana s priznavanjem siromaštva i dobijanjem beneficija.
Mnogi penzioneri siromašni
Ljudi s malim penzijama ne mogu da prate rast troškova, pa se neki više ne usuđuju ni grijati jer se boje da to više neće moći da priušte.
Penzionerka Berbel H. radila je kao službenica skoro 45 godina, uključujući 33 godine u preduzeću za pokretne valjke u centralnom Hesenu. Ova 70-godišnjakinja je drugačije zamišljala svoju penziju. Umjesto da uživa u miru i tišini, nastavlja da radi.
„Moram nešto dodatno zaraditi. Sama penzija mi ne bi bila dovoljna. A da ne radim, morala bih da razmišljam hoću li i dalje izlaziti i jesti nešto i u kojoj mjeri bih mogla učestvovati u društvenom životu, jer sve to košta mnogo novca“, rekla je za Tagesschau, dodavši da sebe i sebi slične vidi kao najveće gubitnike inflacije.
Prema računici Saveznog ureda za statistiku, 42,3 odsto penzionera u Njemačkoj, više od četiri od deset njih, mora preživjeti s manje od 1250 eura neto. Otprilike jedan od četiri penzionera(26,4 ossto) čak prima manje od hiljadu eura.
