Project Syndicate je ove sedmice za rubriku „Say More“ razgovarao sa Marion Labur (Marion Laboure), predavačem na Univerzitetu Harvard, višim ekonomistom u istraživačkom odjeljenju Dojče banke (Deutsche Bank) i autorkom knjige „Demokratizacija finansija: Radikalno obećanje Fintech-a“ (Democratizing Finance: The Radical Promise of Fintech, Harvard University Press, 2022).
Project Syndicate: U martu 2020, Jirgen Braunstin, Sahin Silva i Vi predvidjeli ste da će pandemija koronavirusa „ubrzati stalni pomak među mlađom populacijom prema digitalnim plaćanjima“, mada će se Azija u tome kretati brže od Zapada. U svojoj novoj knjizi „Demokratizacija finansija: Radikalno obećanje Fintech-a“, Nikolas Defrens i Vi primjećujete da, iako mnogi ljudi – posebno na Zapadu – i dalje žele gotovinu, pojavljuju se nova sredstva plaćanja.
Koja nova sredstva plaćanja postaju sve popularnija u društvima koja su zaljubljena u gotovinu i zašto? Da li je ekonomska neizvjesnost, koja je posljedica, pored ostalog, razmimoilaženja SAD i Kine ili rata u Ukrajini, uticala na promjenu?
Marion Labur: Moramo razlikovati gotovinu kao sredstvo za čuvanja vrijednosti i gotovinu kao sredstvo plaćanja.
Kao sredstvo za čuvanja vrijednosti, gotovina još nije izgubila svoju poziciju. U Sjedinjenim Državama, Evropi i Japanu, gotovina u opticaju se gotovo udvostručila u posljednjih 20 godina, a dostigla je novi maksimum tokom pandemije – uglavnom zahvaljujući velikim novčanicama. To je zbog toga što ljudi podižu gotovinu, koju smatraju „sigurnim rajem“ za čuvanje vrijednosti, posebno tokom kriza. Međutim, kao način plaćanja, gotovina gubi tlo pod nogama. Ovaj trend se značajno ubrzao u posljednje dvije godine, uglavnom zbog pandemije. Sve veća bojazan da bi fizička gotovina mogla djelovati kao sredstvo prenosa virusa i zahtijevajući od ljudi da više plaćaju putem interneta zbog karantina i socijalnog distanciranja, kriza je podstakla šire prihvatanje plaćanja karticama i mobilnim telefonima. Švedska je najekstremniji primjer, s gotovinom u opticaju koja sada predstavlja samo jedan odsto bruto domaćeg proizvoda.
Ali, ključni trenutak je došao i prije nego što je pandemija počela. U junu 2019, Facebook je najavio da će lansirati vlastiti stablecoin koji se zove Libra, zastrašujući najveće centralne banke i podstičući ih da reaguju. Tokom protekle tri godine, centralne banke i vlade širom svijeta su umnožile i ubrzale svoje inicijative za digitalnu gotovinu. U istraživanju Banke za međunarodne nagodbe (Bank for International Settlements) objavljenom u maju 2022. godine, 90 odsto centralnih banaka istraživalo je digitalne valute. Distanciranje SAD i Kine te rat u Ukrajini takođe su ubrzali ovaj trend.
PS: U maju ste primijetili da će, ako kriptovalute dugoročno budu prihvaćene, njeni zagovornici morati ozbiljno da se pozabave smanjenjem potrošnje energije. U knjizi „Demokratizacija finansija“ ukazujete na druge faktore koji će pomoći u određivanju brzine kojom digitalne valute prelaze u mainstream, uključujući to da ih vlade podržavaju i da postaju stabilnije. Pad cijena kriptovaluta danas podstiče ogromnu rasprodaju, Kina je predstavila svoj digitalni renminbi (veća jedinica od juana), a inflacija dolara raste. Šta takav razvoj događaja znači za budućnost kriptovaluta? Da li nedavni sunovrat opravdava stavove skeptike?
ML: Tržišna kapitalizacija kriptovaluta je naglo pala sa 1,57 biliona dolara 8. maja – prije pada TerraUSD – na ispod jedan bilion dolara 14. juna. Ovo je bio dio šireg pada tehnoloških dionica, s padom indeksa Nasdaq Composite od 31 odsto na godišnjem nivou od zatvaranja tržišta 13. juna do juče. Ali ovaj pad treba staviti u budući okvir. U 2017. ukupna kripto tržišna kapitalizacija bila je 18 milijardi dolara, a jedan Bitcoin vrijedio je 1.000 dolara. U 2021. godini – na vrhuncu – tržišna kapitalizacija kriptovaluta iznosila je 2,9 biliona dolara, a jedan Bitcoin vrijedio je 67.000 dolara. Ovih dana te vrijednosti su negdje između: na 1 trilion dolara i 23.000 dolara, respektivno. Ovo naglašava ekstremnu volatilnost kripto tržišta.
Cijena Bitcoina je u velikoj korelaciji sa fluktuacijama Nasdaq-a, što ukazuje da je sentiment prema kriptovalutama generalno snažno povezan s performansama tehnoloških dionica. Ovo je dodatno izraženo u posljednjih šest mjeseci, jer je korelacija između prinosa Bitcoina i Nasdaq Composite porasla sa 20 odsto u novembru, na skoro 80 odsto u maju. Od tada je opao, ali je i dalje povišen – na 60 odsto.
I na tehnološke dionice i na kriptovalute utiču izgledi dati za monetarnu politiku. Nedavni nagli pad uglavnom ukazuje da će kriptovalute sve više biti pod uticajem makroekonomske politike, posebno povećanja kamatnih stopa. Ovakva povećanja, zajedno sa smanjenom likvidnošću, primoraće preduzeća da smanje rashode, jer će finansiranje biti skuplje. Investitori će smanjiti svoj kapital i izloženost kriptovalutama zbog pogoršanja izgleda rasta i veće volatilnosti. Isto tako, neki penzioni fondovi, osiguravajuća društva i drugi investitori koji su favorizovali stabilnost i likvidnost, preraspodijelili su svoju izloženost sredstvima sa stalnim prihodima na uštrb akcija i alternativa.
PS: U knjizi „Demokratizacija finansija“ ističete potencijal Fintech-a za ublažavanje nejednakosti, ali ujedno predstavljate studije slučaja koje demonstriraju poteškoće u postizanju ovog cilja. Šta bi poboljšalo šanse da se Fintech inovacije efikasno implementiraju, te podstaklo finansijsku uključenost i smanjilo nejednakost?
ML: Finansijska pismenost je svuda problem – uključujući i napredne ekonomije. U nedavnom istraživanju, samo jedna četvrtina svih odraslih u 38 zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je tačno odgovorila na pitanja o prostim i složenim kamatama. Samo 53 odsto svih anketiranih odraslih osoba – a 57 odsto u zemljama OECD-a – postiglo je minimalni ciljni rezultat. Ovo naglašava važnost finansijske edukacije, koje bi trebalo da bude sastavni dio školskih programa. To je i razlog zašto je regulativa od vitalnog značaja za zaštitu potrošača, kompanija i vlada. U zemljama u razvoju, vlade moraju igrati centralnu ulogu u stvaranju inkluzivnih finansijskih ekosistema. Razmislite o indijskom ambicioznom programu „Aadhaar“. Ova centralizovana šema digitalne identifikacije prvobitno je imala za cilj da olakša isporuku državnih beneficija. Ali sada takođe pomaže bankama da verifikuju klijente koji žele da otvore račune. Ovo je pomoglo da se ojača pristup finansijama i napravilo put za nekoliko inovativnih finansijskih usluga u Indiji.
PS: Pozivi na čvršću regulaciju kriptovaluta – i Fintech-a uopšte – postaju sve glasniji iz dana u dan. Šta vlade moraju da shvate dok pokušavaju da osmisle „pametne propise“ koje, kako ste to rekli u svojoj knjizi, „omogućavaju održivi rast Fintech-a, a istovremeno osiguravaju jednak pristup beneficijama“?
ML: Sve ukupno, kriptovalute još čine mali dio finansijskih tržišta. Ali tržišna kapitalizacija Bitcoina od 430 milijardi dolara (od 14. juna) stavlja ga među 15 najvećih svjetskih kompanija prema tržišnoj kapitalizaciji. Kriptovalute se više ne mogu zanemariti. Mnogi smatraju homogenom grupom više od 10.000 postojećih kriptovaluta. Ali među njima postoje ogromne razlike, pri čemu neki imaju zaista korisnu primjenu, a drugi više izgledaju kao osjetljive špekulativne igre. Periodi ekonomskog i finansijskog stresa će nastaviti da naglašavaju ove razlike. Dolaze stroža pravila i za one kriptovalute koje imaju za cilj da budu par, pa čak i u „rival – fiat“ sistemu u odnosu na globalnu ekonomiju. Kako regulacija bude uvedena, špekulacije će vjerovatno biti značajno smanjene. Mnogi istorijski primjeri ističu moć regulatornih tijela da održe finansijsku stabilnost. Najnoviji primjeri su kineska zabrana kriptovaluta prošlog septembra i neuspjeh para Libra/Diem.
PS: Vaša knjiga ističe brojne finansijske inovacije, od digitalnih novčanika do robota-savjetnika. Postoji li neka posebna inovacija koja Vam je zapala za oko?
ML: Pažljivo pratim stabilne kriptovalute (stablecoin). Nedavne devalvacije kriptovaluta dijelom su posljedice nestabilnosti stabilnih kriptovaluta – konkretno krahom TerraUSD-a. Teoretski, stablecoin bi uvijek trebalo da zadrže odnos 1:1 prema određenoj valuti ili robi. Onima koji kupuju kriptovalute ovaj mehanizam pruža alternativni način da „ostanu u opticaju“ bez oslanjanja na finansijski sistem fiat. Takođe, stablecoin se mogu koristiti za olakšavanje plaćanja i rad na različitim berzama. Krah TerraUSD ilustruje nekoliko ranjivosti, uključujući nedostatak likvidnosti, sklonost „razlivanju“ zbog promjena raspoloženja investitora i geografski fragmentiranu prirodu trgovačkih propisa i dostupnosti sredstava. Istorija velikih kvarova u lancima djelovanja, uključujući one u Latinskoj Americi i Aziji, može biti lekcija za stabilne kriptovalute. Povlačenje makro likvidnosti i povećanje kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi (Fed) i Evropske centralne banke (ECB), zajedno sa regulatornim pritiscima, vjerovatno će testirati povjerenje u glavne emitere stabilnih kriptovaluta i njihovu vrijednost. Duhovi prošlih vremena kroz bijeg kapitala i iscrpljivanje rezervi zbog veza sa tržištima deviza mogu se vratiti i proganjati stabilne kriptovalute.
Izvor: Project Syndicate
Prevod: Bankar.me
